Sedmi po redu "Croatia Summit 2102 – Izgradnja države i EU iskustvo" otvoren je u nazočnosti premijera Zorana Milanovića, predsjednika države Ive Josipovića i šefice diplomacije Vesne Pusić te premijera, ministara vanjskih poslova i drugih dužnosnika iz europskih zemalja, posebice iz regije, te SAD-a, NATO-a i južnog Mediterana.
Uz hrvatski državni vrh, na summitu između ostalih sudjeluju i albanski premijer Sali Berisha, kosovski premijer Hashim Thaci, mađarski premijer Viktor Orban, poljski premijer Donald Tusk, bugarski premijer Bojko Borisov, crnogorski premijer Igor Lukšić, rumunjski premijer Victor Ponta, slovački premijer Robert Fico te glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, pomoćnik američke državne tajnice za europske i euroazijske poslove Philip Gordon, europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele i glavni tajnik Unije za Mediteran Fathallah Sijilmassi. 
Hrvatski premijer Zoran Milanović pozvao je zemlje Europske unije, one koje to još nisu učinile, da ratificiraju Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, podsjetivši na dug i trnovit put koji je Zagreb prešao tijekom pristupnih pregovora.
"Pozivam preostale zemlje Europske unije da ratificiraju naš pristupni ugovor kako bi Hrvatska na vrijeme postala članica EU-a", kazao je premijer Milanović otvarajući sedmi Croatia summit koji se ove godine bavi temom izgradnje države i motivirajuće snage izglednog članstva u EU-u kao motivatora i generatora društvenih i političkih reformi.
Osvrnuo se na put Hrvatske prema eurointegracijama i ocijenio da je bio "dug i zahtjevan". "Hrvatska je podnijela veća odricanja od bilo koje druge zemlje u prethodnim valovima proširenja", dodao je Milanović i ustvrdio da je "Hrvatska uvijek plaćala skupu cijenu za ostvarivanje svojih ciljeva".
Smatra, međutim, da Hrvatska zbog tog svog iskustva može pomoći ostalim zemljama u tranziciji u izgradnji institucija i razvoju demokracije, bez obzira da li aspiriraju na članstvo u EU.
U svom je govoru također ocijenio da je proširenje najvažnija politika EU-a i poručio da će se Hrvatska snažno zauzimati za nastavak politike proširenja na temelju individualnih postignuća svake zemlje u provođenju neophodnih reformi. Hrvatska će, kako je kazao, pomoći svima u procesu prilagodbe europskim standardima.
"Činit ćemo to kao prijatelji i partneri, a ne mentori", rekao je šef hrvatske vlade. Istaknuo je da Hrvatska zbog bilateralnih sporova neće kočiti približavanje svojih susjeda euroatlantskim integracijama.
Predsjednik države Ivo Josipović u svom je govoru također pozvao na nastavak proširenja EU-a. "Pozivam na nastavak, bez odlaganja, procesa proširenja i pozdravljam odluku o otvaranju pristupnih pregovora za Crnu Goru», rekao je predsjednik Josipović.
Govoreći o hrvatskim pristupnim pregovorima kazao je da su se odvijali i završili tijekom krize, izazova i problema u EU. "Ali, napravili smo najviše kad je bilo najteže, i mi i EU", izjavio je predsjednik.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je veliku radost što se skup odvija u "ovom veličanstvenom gradu koji još uvijek pamti vrijeme nedavnog ratnog sukoba".
"Ali danas imamo priliku gledati u budućnost, u snažnu i ujedinjenu Europu", kazao je Rasmussen. Izgledi za članstvom u NATO-u, "sidru slobode i sigurnosti", kazao je Rasmussen, poticaj su reformama za vladavinu prava i razvoj demokratskih društava. "Hrvatska predstavlja snažan primjer za zemlje u regiji", kazao je prvi čovjek NATO-a.
Osvrnuvši se stanje u regiji, za Makedoniju je ponovio da mora riješiti spor s Grčkom oko imena, Crnoj Gori je poručio da se mora uhvatiti u koštac s organiziranim kriminalom, a Srbiju je pozvao na pojačanu suradnju sa susjedima, EU-om i NATO-om, posebice istaknuvši nužnost dijaloga Beograda i Prištine.