MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče dobar vam dan.
PREDSJEDNIK: Dobar dan.
MARIO HARAPIN: Jučer ste nakon devet godina ponovno gledali film „Novo, novo vrijeme“ u kojemu ste Vi bili jedan od glavnih glumaca. Na početku me zanima je li Vas iznenadilo koliko je glumaca nestalo s političke scene, što umrlo ili jednostavno nestalo?
PREDSJEDNIK: Pa točno. Za deset godina mnogi su ili se prestali baviti politikom ili su isključeni na određeni način iz politike ili su jednostavno umrli. Ali u svakom slučaju malo je još ljudi u aktivnoj politici od onih aktera koji su bili u ono vrijeme aktualni.
MARIO HARAPIN: Što se promijenilo u ovih deset godina?
PREDSJEDNIK: Pa tek se sada mogu slobodno reći mijenja. Naime, nakon što je došao ponovno HDZ na vlast vratila su se i ista pravila, a to je, meni se čini, da se radi o dvostrukom zapovijedanju.
Na jednoj strani imate institucije koje trebaju funkcionirati na temelju zakona i pravila države, a na drugoj strani imate zapovijedanje ili vođenje poslova putem ljudi koji su tamo u funkcijama, ali izvan pravila. Dakle ima jedna ta paralelna veza koja mi se čini evo sve do sada se dobro ostvarivala jasno na štetu države.
MARIO HARAPIN: Ostvarivala u prošlom vremenu ili se još ostvaruje?
PREDSJEDNIK: Pa vjerojatno se još ostvaruje jer kod javnih nabava stvari se još nisu puno promijenile.
MARIO HARAPIN: Govorit ćemo dosta u današnjoj emisiji upravo o problemu korupcije u našoj zemlji. No, za sada ćemo se možda zadržati i na Vaših deset godina. Po čemu će vas građani pamtiti?
PREDSJEDNIK: Pa, pamtit će me po tome da sam iz jednog autokratskog režima ipak svojim djelovanjem pomogao da uđemo u demokratske reforme, da se otvorimo prema Europi i svijetu, da uspostavimo na kraju i prirodnije odnose sa našim susjedima i da se orijentiramo prema euroatlantskim integracijama. Dakle, da europeiziramo hrvatsko društvo.
MARIO HARAPIN: U proteklih deset godina inzistirali ste na očuvanju vrednota antifašizma. Zašto je to važno?
PREDSJEDNIK: Moderni svijet danas je zasnovan na antifašizmu jer fašizam je bio najveće zlo koje je u povijesti ljudski rod doživio i svaki onaj tko toga nije svjestan može samo činiti nove greške. Zato je važno da se i naša javnost, a posebno mladi educiraju o tome što se je događalo za vrijeme fašizma da se on ne bi više ponovio. I na kraju da se okrenemo civiliziranoj Europi i da se okrenemo standardima koji danas vrijede u Europi, a ta Europa je izgrađena na bazi antifašizma.
MARIO HARAPIN: Hrvatska je sekularna država i to ste uporno isticali proteklih deset godina. Ima li Katolička crkva prevelik utjecaj na život u Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK: Mislim da ima i to se je moglo vidjeti u proteklim izborima kada je Crkva vjerojatno procijenila da ima još veći utjecaj nego što je on u stvarnosti i umiješala se na jedan brutalan način u politiku.
MARIO HARAPIN: Na koji način biste Vi to riješili, odnosno može li se to uopće riješiti?
PREDSJEDNIK: Može se svakako riješiti. Svatko neka se bavi svojom misijom. Svećenici se mogu baviti i politikom. Oni se mogu uključiti i u izborne procese ali kao građani, ali ne kroz Crkvu. Crkva ima svoju misiju, ali očito da to neki ne razumiju.
MARIO HARAPIN: Treba li revidirati ugovor s Vatikanom?
PREDSJEDNIK:S obzirom na sve ovo što se sada događa mislim da bi bilo dobro da se makar u izvjesnom smislu još jednom razmotri taj ugovor. Jer to je ugovor kojeg hrvatska javnost nije ni vidjela. On nije tajan, ali je to tako ogroman i sveobuhvatan ugovor da bi ga bilo dobro razmotriti i vidjeti što je prevladano, a što bi trebalo ostati.
MARIO HARAPIN: Obje strane su potrebne za promjenu toga ugovora, no nigdje ne piše u tom ugovoru na koji će način država prikupiti novac.
S jedne strane postavlja se mogućnost da se uvede naplaćivanje tzv. crkvenog poreza kojeg imaju mnoge zapadnoeuropske države. Je li to jedno od prihvatljivih rješenja?
PREDSJEDNIK: Mislim da je to najprihvatljivije rješenje da svatko plati porez za svoju vjersku zajednicu.
MARIO HARAPIN: Koja neriješena pitanja ostavljate svojem nasljedniku Josipoviću?
PREDSJEDNIK: Evo, sad se otvara borba protiv korupcije i Predsjednik će morati inzistirati na provođenju Ustava i zakona i na promjeni one regulative koja omogućava korupciju. On nema zakonsku inicijativu, ali može putem Vlade, jer sada očito Vlada želi suradnju, nastojati da se ta regulativa uskladi do kraja sa zemljama etablirane demokracije. I ono što mora nastaviti, a to je europeizacija Hrvatske i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
MARIO HARAPIN: Kakvo mu stanje u vojsci ostavljate?
PREDSJEDNIK: U vojsci je stanje sasvim dobro, iako vojska ima premalo novaca jer je dobar dio budžeta srezan, tako da je vrlo teško ostvarivati neke pomake u modernizaciji opreme i oružja. Ali, ono što se mora učiniti, a nije do sada učinjeno, to je da se vojni objekti koji nisu perspektivni za vojsku jednom stave na dnevni red i da se utvrdi koji objekti idu lokalnim zajednicama za opće potrebe, koji objekti se prodaju, a koji objekti se daju u koncesiju.
Nažalost, za ovih deset godina taj posao još nije obavljen, a stotine ljudi u raznim institucijama na tome rade. Očito na tome ne rade.
MARIO HARAPIN: Tuđmanu se pripisuju zasluge za osnutkom države. Vama da ste demokratizirali državu. No hoće li Josipović uspjeti civilizirati Hrvatsku?
PREDSJEDNIK: Pa i to oko formiranja države ima svoje zablude. Naime svi kažu, pa dobro: '71. ste željeli Hrvatsku - zašto je niste formirali. Ali valjda svatko razuman zna što je '71. bilo. Na strani Hrvatskog proljeća nije bio ni istok ni zapad, nije bila ni jedna republika u bivšoj Jugoslaviji.
Dakle, to je bio jedan demokratski proces koji je nažalost zaustavljen represijom, a toj represiji pridonijeli su oni koji nisu znali na vrijeme zaustaviti studentski štrajk i zaključiti: poslali smo poruke idemo dalje raditi. Demokratski procesi bi se razvijali.
Međutim, to je zaustavljeno prije ravno 20 godina. I jasno kad dolazi do rušenja Berlinskog zida, do opće demokratizacije, prije toga do perestrojke u Rusiji i dok nisu sazreli vanjskopolitički uvjeti u Jugoslaviji se nije moglo napraviti ništa. I da je '91. godine na čelu Hrvatske bio bilo tko drugi, Hrvatska bi isto bila stvorena jer je klima bila takva.
A, što se tiče moje uloge svakako da su građani htjeli promjene, htjeli su da što prije dobijemo standarde koji vrijede u modernom svijetu i zato su i prihvatili te promjene. A, sada je na Josipoviću i svima onima koji preuzmu odgovornost da do kraja, da tako jednom riječju to nazovem, europeiziraju Hrvatsku. Dakle, od zakonskih regulativa pa do svega drugoga, poslovnog morala i svega drugoga.
MARIO HARAPIN: Tko će platiti inauguraciju novog Predsjednika?
PREDSJEDNIK: Pa, do sada je to uvijek bilo plaćeno iz budžetske rezerve. Ali kolika je ta rezerva ja ne znam. U budžetu Ureda to nije bilo predviđeno, dakle u budžetu Ureda tih novaca nema. Ali državni budžet bi morao imati rezervu za plaćanje tog događaja.
MARIO HARAPIN: Ponešto detalja je iscurilo u javnost o tome kako će izgledati inauguracija. Ona će biti nešto pompoznija – barem mi se tako čini – nego što je to bila Vaša, odnosno obje Vaše. Za scenografiju inauguracije zadužen je navodno slikar i scenograf Ivica Propadalo, za cvjetne aranžmane Saša Šekoranja, a za glazbu članovi Zagrebačke filharmonije i Dječji zbor „Zvjezdice“, a ulogu voditelja trebao bi imati Tarik Filipović. Kada se ovako sve to nabroji je li to ipak malo razbacivanje novcem, s obzirom na gospodarsku situaciju?
PREDSJEDNIK: Pitanje je uopće je li to ostvarivo s obzirom na vremenske prilike jer te vremenske prilike mogu biti i bolje nego što su sada, a mogu biti sadašnje koje su vrlo loše, a mogu biti još i lošije.
Prema tome, pitanje je na koji način će to sve skupa biti organizirano. Ali ja nisam za pretjerivanje kao što nisam bio za pretjerivanje ni kada sam ja inauguriran na ovo mjesto.
MARIO HARAPIN: Josipovićeva kampanja zasnivala se na poruci za pravednost. No, koliko on uopće može napraviti da država bude pravednija prema svojim građanima?
PREDSJEDNIK: Samo ako se budu primjenjivali zakoni, ako se bude provodio hrvatski Ustav i ako uskladimo našu regulativu sa zemljama koje su pravno dobro organizirane.
MARIO HARAPIN: Kao što ste i sami rekli, borba protiv korupcije bit će jedan od osnovnih ciljeva na kojima će on morati raditi u sljedećih pet godina. Zanimaju me sada i ove istražne institucije. Radi li Mladen Bajić dobro svoj posao?
PREDSJEDNIK: Na iskorjenjivanju korupcije moraju raditi svi, ali taj rad će biti uzaludan ako ostanu ovi zakoni koji danas vrijede i koji omogućavaju da situacija čini lopova. Naime, mogu se zatvoriti, suditi akteri tih afera, ali doći će nove afere ako se ostavi ovaj ambijent koji to omogućava.
Bajić sigurno sada poduzima mnoge radnje koje prije nije mogao jer nije imao dokaze. On je morao doći do dokaza kuda su isparili hrvatski novci, on je morao doći do dokaza na koje sve račune su ti novci otišli i tko je raspolagao s tim novcima, jer mnogi novci su otišli na privatne račune, ali bančina tajna mu je sprječavala da dođe do informacija. Sada se ipak blago probija ta barijera i dolazi do saznanja o mnogim transferima novca i ja se nadam da će u tom smislu biti i državno odvjetništvo učinkovitije, ali tu mora biti i policija i obavještajne službe, svi tu moraju biti angažirani. Mislim da taj sustav međusobnog informiranja nije bio dovoljno razvijen. U tom smislu će morati biti veća suradnja.
MARIO HARAPIN: No, zašto se Bajić naglo probudio nakon što je otišao Ivo Sanader?
PREDSJEDNIK. To se bojim da je bila ta paralelna linija zapovijedanja - da se izrazim vojnim izrazom -i da kad je ta dvojnost prestala makar privremeno došlo je do aktiviranja mnogih onih slučajeva koji su bili u ladicama, ali na njima se je radilo.
MARIO HARAPIN:Znači smatrate da je Sanader bio taj dvojni zapovjednik te paralelne linije koja je upravljala nad sudstvom i istražnim organima?
PREDSJEDNIK: Da li je on bio ili je bio netko drugi, to je sada pitanje. Na politici je da to utvrdi, ali ako postoje i kažnjiva djela onda je tu policija i obavještajna služba koja mora to utvrditi, a onda u nastavku državno odvjetništvo i sud.
Naime, ja sam pred hrvatskom javnošću rekao da sam nekoliko puta na zahtjev Uprave INE inzistirao da predsjednik Vlade primi Upravu INE jer se govori o prodaji INE. Tri puta se oglušio Sanader. Iz uprave INE mogli su doći k meni, ali nisu mogli doći do Sanadera. I na kraju, kad sam ga četvrti put pitao da primi Upravu INE jer je do njih došla vijest da se INA prodaje onda mi je rekao, nema potrebe to je sve dogovorio Polančec. Tek kad je došla Jadranka Kosor mogli smo doći do toga ugovora, ali nismo došli do osnovnih podataka. Tvrdilo se sada da INA nije prodana, nego da su predana upravljačka prava. I sad se postavlja pitanje: kada je donesena odluka na Vladi da se predaju upravljačka prava INE, najvećeg hrvatskog bogatstva, tko je dao okvir za pregovore i tko je uistinu pregovarao u ime Hrvatske, jer to Polančec nije mogao.
Zašto to tvrdim? Ako i laik pogleda te ugovore onda će vidjeti da su tu bili angažirani stručnjaci za energetiku, pravni stručnjaci za korporativne djelatnosti, pravni stručnjaci za međunarodno javno i međunarodno privatno pravo, pravni stručnjaci za obvezno pravo, za stvarno pravo. Dakle, takav jedan ugovor mogao je sročiti jedan tim od vrlo mnogo angažiranih stručnjaka, to znači možda desetak i više stručnjaka. I sad je pitanje tko je to za Hrvatsku radio i tko je to platio. To još nismo dobili koliko god puta inzistirao da se na tome nešto učini. Evo, vidjet ćemo što će biti poslije ovog našeg razgovora.
MARIO HARAPIN: Imate li spoznaje o tvrdnji da se dionicama INE davalo jamstvo za preuzimanje „Podravke“?
PREDSJEDNIK: Ja to ne znam iz ni jednog izvora, jedino ono što sam u novinama pročitao da postoje osnovane sumnje.
MARIO HARAPIN: Mislite li da je INA bespovratno izgubljena kao što je to bila svojedobno i „Pliva“?
PREDSJEDNIK: Ne mora biti ako se utvrdi da je kažnjivim djelom došlo do ovih pravnih poslova i kako kaže rimsko pravo: sve što od početka ne valja ni vremenom ne postaje dobro, prema tome ono se može uvijek poništavati.
MARIO HARAPIN: Prema vama postoje li indicije da su Mađari zahvaljujući kaznenim djelima preuzeli možda i ove dionice odnosno upravljačko pravo?
PREDSJEDNIK: To ne mogu tvrditi. To moraju utvrditi organi koji se time bave.
MARIO HARAPIN: Vi ste pozvali javnim putem da policija, odnosno USKOK, ispitaju i Sanadera i Polančeca upravo o ovome problemu. Imate li spoznaje jesu li Vas poslušali?
PREDSJEDNIK: To ne znam, ali ja sam sasvim jasno rekao ako mi Sanader kaže da nema potrebe primati direktora INE i njegove suradnike jer da je Polančec sve dogovorio. Onda je sasvim normalno da se Polančeca pita, a šta je on to dogovorio, tko je to dogovaranje plaćao i tko je dao okvire za pregovaranje.
MARIO HARAPIN: Je li Sanader bio generator korupcije?
PREDSJEDNIK: Ako je netko na čelu izvršne vlasti, a sada vidimo da su mnoge afere vezane uz izvršnu vlast, onda je očito na nekakav način morao biti informiran što se to događa s dijelovima izvršne vlasti.
MARIO HARAPIN: Sanader je znači morao znati?
PREDSJEDNIK: Pa sigurno ako država plaća ogromne milijune da mora biti zainteresiran kuda ti milijuni idu i tko s njima raspolaže. Ali to nisu samo državni novci, to su novci, sad vidimo, i poduzeća Hrvatskih cesta, Hrvatskih auto-cesta, HŽ-a, brodogradilišta, jer interesantno je da su brodogradilišta u gubicima, a svi kooperanti dobro prolaze. Vidimo da su gradnju cesta dobivali oni koji nisu imali nikakve reference, a onda su radove izvodili kooperanti koji su morali svoj dio prepustiti onome tko je dobio posao. To znači da nije bilo transparentnosti u raspolaganju našim novcem, dakle hrvatskim novcem.
MARIO HARAPIN: Gotovo svi ističu da su izvori korupcije javne nabave, a to potvrđuju i optužbe da su šef carine Barišić i bivši premijer tjerali navodno državne tvrtke da se reklamiraju preko tvrtke Fimi Media, tvrtke prijateljice Mladena Barišića. Kako to da je premijerka Kosor također iznenađena razmjerima korupcije? Ona je cijelo vrijeme bila uz Sanadera u njegovoj sjeni svih ovih godina. Morala je nešto znati.
PREDSJEDNIK: Ja sam s njom razgovarao o tome. Ona kaže da je s onim što je bilo na Vladi bila upoznata, ali s onim što je bilo izvan Vlade, s onim što su dogovarali izvan Vlade, a to je to dvojno zapovijedanje, ona u tome nije sudjelovala.
MARIO HARAPIN: Vjerujem da pratite i suđenje o spornoj nabavi vojnih kamiona protiv bivšeg ministra Rončevića. Hoćete li biti svjedok na tom suđenju?
PREDSJEDNIK: Ja nemam ni jednog razloga biti svjedok, ja sam samo tražio da se utvrdi istina i da se odgovorni pozovu na odgovornost. Dakle, to je nešto što sam ja tražio.
Međutim meni se čini da se ovdje sada ipak nešto poduzima na površini, ali se ne ide u dubinu. Naime ako je već poduzeće dobilo 10 milijuna više nego što bi dobilo drugo poduzeće, dakle država je oštećena za 10 milijuna, mislim da je trebalo u istrazi utvrditi kud je tih 10 milijuna otišlo. Poduzeće ne prodaje svoje kamione, to su IVECO kamioni, da vidimo koliko su plaćeni ti kamioni tvrtki IVECO. Da vidimo gdje je ta razlika, kud je to otišlo. Mislim da tu treba dubinski ići u raspetljavanje čitavog ovog slučaja.
MARIO HARAPIN: Sumnjate li ponovno u ovu paralelnu liniju?
PREDSJEDNIK: Pa svakako da tih 10 milijuna nisu nikome poklonjeni. Vjerojatno je netko u toj cijeloj igri od tih 10 milijuna imao koristi.
MARIO HARAPIN: Hoće li odluka saborskog istražnog povjerenstva koje je odlučilo da Rončević nije kriv utjecati na odluku suda?
PREDSJEDNIK: Ne bi smjelo. Ta odluka Povjerenstva i Sabora ne bi smjela utjecati na odluku suda jer pravosuđe je odvojeno od zakonodavne vlasti.
MARIO HARAPIN: Pokrenuta je i inicijativa da se napokon izbace ministri iz nadzornih odbora državnih tvrtki i to nakon što ste Vi upozorili da u mnogima sjede uhljebljeni politički kimoglavci koji nemaju pojma o toj tvrtki. No, kako spriječiti da tamo ponovno ne budu instalirani različiti politički podobni menadžeri. Danas vidimo evo i čuli smo u Saboru da mnogi takvi menadžeri sjede baš u Remetincu. Odnosno, kako obraniti da politika ponovno ne upravlja tvrtkama, ali i od toga da se politika ograđuje od bilo kakve odgovornosti jer naposljetku opet mogu reći nismo mi krivi, krivi su menadžeri?
PREDSJEDNIK: Svakako da bi trebalo na drugi način organizirati nadzor u tvrtkama u kojima je država vlasnik. Pokazalo se da ovaj način nadzora nije uspio. On je totalno promašen. Ja gledam tko se nalazi u tim nadzornim odborima. To nisu samo ministri, to su činovnici.
(M.Harapin: Glasnogovornici.)
To je jedan sustav uhljebljivanja. Pogledajte samo Croatia Airlines. Tamo sjedi Žužul koji je u aferi otišao, izletio sa mjesta ministra i sad se uhljebi tamo da besplatno može putovati po svijetu. Pogledajte tko je sve tamo, mislim da se i Bianca Matković tamo nalazi. Treba vidjeti koliko se to sve plaća, a država iz budžeta plaća gubitke Croatia Airlinesa. Dokle to može ići?
Ja smatram da u nadzorne organe moraju doći kompetentni ljudi i da su odgovorni za svoj posao Kao što je menadžer odgovoran za poslovne poteze nadzor mora biti odgovoran da utvrdi nezakonite radnje, zato je nadzor.
MARIO HARAPIN: Bi li ministri, ali i ostali dakle svi dužnosnici, odnosno osobe koje su u tim nadzornim odborima, trebali na određene načine odgovarati. Evo, spomenuli ste i za gubitke Croatia Airlinesa, za ovu korupciju u HAC-u?
PREDSJEDNIK: To je pitanje regulative. Ako se zakonom osigura tako da se nadzor vrši ovakvim sustavom kakav je bio do sada, onda zakon mora navesti i sankcije ako netko u tom sustavu ne funkcionira. Ali ne može se reći, evo, dogodilo se nešto, ali mi s time nemamo ništa - jedino što smo mjesečno imali određene privilegije.
MARIO HARAPIN: Bi li ovi ministri trebali podnijeti ostavke?
PREDSJEDNIK: Prije svega, treba izmijeniti zakon i na ta mjesta dovesti ljude izabrane na natječaju, po kriterijima koji se zaključe da su optimalni za funkcioniranje jedne firme.
MARIO HARAPIN. Je li bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec s optužbama da ste sudjelovali u prodaji odmarališta u biti pokušao skrenuti temu s „Podravke“?
PREDSJEDNIK: Vjerojatno. Taj dečko je pričao jednostavno gluposti jer niti sam znao da se prodaje odmaralište niti sam znao da ono postoji niti sam znao tko ga prodaje. Dakle, s tim nemam nikakve veze kao što nemam veze niti s kreditom kojeg je dobio SMS.
Međutim, on je očito mislio da bi na ovaj način mogao poslati poruku ljudima u Remetinec (biznis akademiji) da šute jer će on sve ispeglati.
MARIO HARAPIN: Mislite li da pegla?
PREDSJEDNIK: Pa jasno jer ako on mene može napadati, a ništa mu se ne događa – znači, dečki šutite tamo, Mesiću će i tako isteći mandat, a ja ću stvari pospremiti kako treba, samo šutite i ne govorite ništa. To je poruka ovima u Remetincu.
MARIO HARAPIN: A, što onda radi Bajić?
PREDSJEDNIK: Ja ne znam po konkretnom pitanju što se radi, ali očito ako se Remetinec puni da radi, da radi dosta.
MARIO HARAPIN: No, ipak optužen je i gradonačelnik Koprivnice SDP-ovac Mršić?
PREDSJEDNIK: Ne znam ništa drugo nego što sam pročitao u novinama, a to je da je Mršićev prethodnik od „Podravke“ kupio za jedan manji iznos to odmaralište koje se spominje, a on ga je za znatno veću cijenu prodao. U čemu je on napravio grešku to ja ne razumijem. Jer ako je dao na licitaciju onda ne vrijedi reći: čujte, moglo se je prodati za više. Pa prodalo bi se za više da je na licitaciji uspjelo. Ali očito da je trebalo napraviti neki balans. Netko se tu umiješao da napravi balans.
(M.Harapin: Tko?)
Ne znam tko. To može biti bilo tko u sustavu, jer to je široki sustav koji u svemu tome sudjeluje. To nije samo državno odvjetništvo, tu je i policija pa čak i politika.
MARIO HARAPIN: Mislite li da iza toga stoji HDZ?
PREDSJEDNIK: Nekome je to u interesu sigurno. Jer vidjeli ste odmah - zbog takvog jednog, meni se čini, banalnog slučaja, jer se ipak radi o tome da je za najbolju cijenu prodan objekt - a to se izjednačuje sa stotinama milijuna ukradenih na razne sisteme u ovoj zemlji, dakle htjelo se malo izbalansirati.
MARIO HARAPIN: Prije tjedan dana kod kolege Stankovića prvi put ste javno progovorili i o 8,5 milijuna eura koji su u Švicarskoj pronađeni. O kakvom je novcu riječ?
PREDSJEDNIK: To je novac o kojem je Švicarska obavijestila Hrvatsku jer je državno odvjetništvo tražilo preko svih institucija u svijetu gdje je odlazio hrvatski novac da im se dostave podaci. Neke zemlje su odgovorile, neke nisu, neke banke su odgovorile, neke nisu, ali u ovom slučaju smo dobili informaciju da je pohranjen novac koji je nelegalno pohranjen i treba sada još nešto učiniti u formalnom smislu da bi se moglo ići prema krivcima i prema zatvaranju tog pitanja.
MARIO HARAPIN: Tko je nelegalno pohranio taj novac?
PREDSJEDNIK. To ne znam točno, postoje neke sumnje, ali nisam se baš interesirao za pojedinosti. Mene samo slučajevi zanimaju, odnosno zanima me sustav po kom je novac odlazio, a na organima je onda da utvrde tko je to radio.
MARIO HARAPIN: Jeste li zadovoljni kako se uopće rješava pitanje tih tajnih računa preko kojih je navodno nabavljano oružje u Domovinskom ratu? To je tema koju ste Vi također otvorili, ali i potaknuli rad državnog odvjetništva. Do kuda se uopće došlo?
PREDSJEDNIK: Nažalost, to jako dugo traje jer postoje velike barijere koje su se našle na putu otvaranja do onog krajnjeg korisnika koji je uzeo novce. Naime, bankama odgovara bančina tajna. Novac je kod njih, nitko ga ne diže i oni s njim manipuliraju. A ne odgovara vjerojatno ni nekim državnim institucijama u stranim zemljama koje nisu baš zainteresirane da se sazna da su njihove zemlje upletene u otuđenje tuđeg novca, u ovom slučaju hrvatskog novca.
Međutim to sve skupa labavi kao što sam rekao i meni se čini da neki neće imati baš miran san.
MARIO HARAPIN: U kojim su sve državama otvarani računi?
PREDSJEDNIK: Malta, Cipar, Grčka, Mađarska, Austrija, Švicarska, Lihtenštajn pa sve do Kajmanskih otoka.
MARIO HARAPIN: Imate li nekakve pretpostavke ili možete li procijeniti koliko je novaca na tim računima?
PREDSJEDNIK: Teško je procijeniti, jer to je novac hrvatske dijaspore gdje nemamo evidencije koliko je toga došlo. To je novac hrvatskog budžeta i to je novac od prodanih stanova u Hrvatskoj. To su veliki novci.
(M.Harapin: Prodanih stanova?)
Da, to su oni stanovi što su se prodavali po beneficiranim uvjetima.
MARIO HARAPIN. Tko iza toga stoji?
PREDSJEDNIK: Stajala je u ono vrijeme ondašnja vlast, ali opet povezana s nekim grupama koje su nabavljale oružje netransparentno.
MARIO HARAPIN: To govorimo, dakle, o početku 90-tih godina ili cijele 90-te godine?
PREDSJEDNIK: To je od onog časa kada je počela nabavka oružja, a u stvari smo Hrvatsku obranili oružjem koje smo oteli iz jugoslavenskih garnizona.
MARIO HARAPIN: Znači, gotovo da ništa nije nabavljeno tim novcem?
PREDSJEDNIK: Je nešto, ali to je beznačajno s obzirom na ono što smo, stotine tenkova i topova, zaplijenili u napadima na garnizone.
MARIO HARAPIN: Sjede li pojedini političari koji su sudjelovali u toj pljački i danas u izvršnoj vlasti?
PREDSJEDNIK: Pa meni se čini da je to ipak manje, da su se oni opredijelili za neke druge poslove.
MARIO HARAPIN: Postali su poduzetnici?
PREDSJEDNIK: Poduzetnici, upravo.
MARIOHARAPIN: Gospodine Predsjedniče, kako komentirate pregrupiranja na političkoj sceni, ali i čišćenje stranaka. Je li vrijeme za nove ljude?
PREDSJEDNIK:Mnogi kažu da se radi o čistkama. Međutim, u pluralnom društvu kakvo smo mi, u višestranačkom sustavu nema smisla govoriti o čistkama.
Čistke su bile tamo gdje su bili totalitarni režimi i kad te jednom izbaci iz stranke već si s obadvije noge bio u zatvoru, a ne samo s jednom.
Prema tome, ovdje se ne radi o čistkama. Ovdje se radi o razlazu jednog dijela ljudi s politikom svoje stranke i neki odlaze jednostavno zato što su svjesni da su se rastali od matične struje svoje stranke ili su jednostavno brisani ili isključeni. Ja mislim da se stvari mogu i na jedan drugi način rješavati u strankama. iako je to dosta teško. Mi smo, svojevremeno, predlagali predsjedniku Tuđmanu kad smo shvatili da politika predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini nije dobra, da nije dobra niti u Bosni i Hercegovini i odraze te politike imamo još i sada - od izbornog zakona i da o svemu ne govorim, sve je to odraz jedne totalno pogrešne politike. Mi smo rekli: neka nam stranka dozvoli da formiramo jednu frakciju koja će se legalno i legitimno boriti za neke svoje stavove, ali ćemo poštivati odluku većine. Da nam se dozvoli da se argumentirano borimo za svoje stavove. Pošto to nije išlo, mi smo formirali drugu stranku.
MARIO HARAPIN: Frakcije za sada nisu uspjele. Kada pogledamo i kasnije - frakcije unutar HDZ-a - evo i Granić je osnovao DC i ta stranka nije polučila neki uspjeh?
PREDSJEDNIK: Da, očito da frakcije nisu uspjele jer onda dolazi do jednog pucanja stranke. Znate još je kod nas u mentalitetu prisutno - čim nisi sa mnom ti si protiv mene. Mislim da bi to morali prevladati.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste Zakon o prebivalištu. Mislite li da je HDZ napokon shvatio da je izgubio potporu u Bosni i Hercegovini? Tamo je bilo očito da su oni svoj glas dali Milanu Bandiću, nisu ga dali Andriji Hebrangu i da zbog toga u stvari mijenjaju zakon?
PREDSJEDNIK: Ako se taj zakon ne bi promijenio, mi ćemo ponovno doći u situaciju da ćemo se razilaziti u organizaciji našeg društva, u organizaciji države, razlikovat ćemo se od drugih zemalja Europske unije. Pitanje je da li mi s takvim zakonom možemo uopće pretpostaviti da možemo biti članica Europske unije?
Naime, zna se što je prebivalište i njega treba definirati: čovjek glasuje tamo gdje mu je prebivalište. Ali, ako on ode na pet godina, na pet mjeseci, na pet dana, na petnaest godina, ali sa željom da se vrati onda njemu treba omogućiti da glasuje u našem veleposlanstvu ili diplomatskom predstavništvu, i to je sve u redu. Tako da smatram da nije potrebna ta 11.-ta izborna jedinica, nego da svaki naš građanin može glasovati gdje se zatekne.
MARIO HARAPIN: Biste li SDP-u i HDZ-u preporučili stvaranje velike koalicije ili makar primirje dok se ne izvučemo iz recesije?
PREDSJEDNIK: Sada je pitanje da li bi takva velika koalicija bila učinkovita. Očito da Vlada ima pristojnu ili čvrstu većinu u Saboru i nema razloga ići na veliku koaliciju. Ali ono što bi bilo dobro je da dođemo do konsenzusa svih relevantnih stranaka o strateškim ciljevima. Makar to je ono što možemo, a strateški cilj je ulazak u Europsku uniju, provođenje reformi kao u pravosuđu i javnoj upravi i svemu ostalom, depolitizaciji policije, sudstva. Vojska je definitivno završila s depolitizacijom.
Dakle, postoji nekoliko točaka na kojima bi trebao biti konsenzus, pa bez obzira tko dođe sutra na vlast da se ipak tog konsenzusa drži.
MARIO HARAPIN: Poduzima li Vlada dobre antirecesijske mjere? Evo, sada se pokrenuo i ovaj jamstveni fond za gospodarski oporavak. No, nije li to sve malo prekasno?
PREDSJEDNIK: Jasno da bi bilo jako dobro da su oni koji proizvode, oni koji izvoze da su dobili nekakve poticaje, nekakva sigurnija sredstva. Ali ako to nije bilo prije, dobro je da dobiju sada. Samo je pitanje da li će to dobiti upravo oni koji stvaraju nove vrijednosti i po kojim kriterijima. Ili će to ponovno biti kao kad su mnogi dobili poticaje, a od toga nije bilo nikakve koristi.
MARIO HARAPIN: Vanjski dug je gotovo 43 milijardi kuna i mislim da nema ni jednog PR stručnjaka koji će to moći obojati i zamotati u lijepi celofan jer uistinu nema ni jednog opravdanja za takvu gospodarsku bilancu.Vjerujete li Jadranski Kosor da može izvući zemlju iz krize, ponajprije uz činjenicu da je upravo HDZ kroz svoje vlade svih ovih godina najvećim dijelom toliko zadužio državu?
PREDSJEDNIK: Ona sada sigurno pokušava na svakodnevno vidljiv način da nekako zaustavi zaduživanje, a da poveća učinkovitost našeg gospodarstva. Ali ja ću u to biti uvjeren tek onda kad budemo obaviješteni da smo vratili neke dugove i smanjili vanjski dug Hrvatske, a ne da slavimo onda kad dobijemo novi kredit. Tek kad budem pročitao da smo neke kredite vratili i da se smanjuje dug Hrvatske onda ću biti svjestan da smo na pravom putu.
MARIO HARAPIN: Znači, ministar Šuker u stvari više ne bi trebao hodati okolo i zaduživati Hrvatsku?
PREDSJEDNIK: Ako bude morao on će ići, samo to onda neće biti nešto što treba slaviti nego nešto što će biti jednostavno nužda.
MARIO HARAPIN: Hoće li Kosor uspjeti zadržati Vladu do kraja mandata tj. bez prijevremenih parlamentarnih izbora?
PREDSJEDNIK: Moći će ako provede ove reforme koje su sada pred nama, ako dovrši pregovore s Europskom unijom i ako na taj način dođemo do novih sredstava koje nam može Europska unija kroz svoje strukturalne fondove dati na raspolaganje.
MARIOHARAPIN: Vlada mora provoditi reforme. No je li potrebna i reforma Vlade?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da će ta reforma biti u hodu.
MARIO HARAPIN: Čime vas je toliko Kosor oduševila kako ste izjavili. Najprije Pahor, a sada ste i Vi, oduševljeni s Kosor?
PREDSJEDNIK: Da, moram reći da me je oduševila kada je vrlo hrabro ušla u pregovore sa Slovenijom, i to kada su odnosi bili dosta napeti. Ona je dosta elegantno to izvela. Išla je u dogovor o arbitraži i čim smo potpisali taj Ugovor o arbitraži naši odnosi sa Slovenijom su sve bolji i bolji, tenzije su pale. To je jedan slučaj kad me je stvarno oduševila.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, podvlačite crtu i pod deset godina vanjskopolitičkog djelovanja. Što biste izdvojili iz tih deset godina, što su najveći uspjesi, a što su najveći neuspjesi hrvatske diplomacije?
PREDSJEDNIK: Najveći uspjesi su ipak otvaranje prema Europi, otvaranje prema svijetu, uspostava normalnih odnosa sa našim susjedima, a to se je moglo postići jer smo se do kraja založili za individualizaciju krivnje, tako da kolektivitete oslobodimo krivnje, a da za zločine odgovaraju oni koji su ih počinili. To nam je stvaralo prostor na našem jugoistoku Europe da i sa svojim susjedima uspostavimo dobre odnose.
Ono što ja prigovaram našoj diplomaciji – a očito u tome nisam puno uspio – to je da smo premalo uložili u gospodarsku diplomaciju. Naime diplomacija je premalo angažirana na otvaranju našeg gospodarstva, jer mi na jednoj strani otvorimo vrata novom tržištu, otvorimo vrata zemljama u kojima je Hrvatska bila prisutna i onda dalje nema odraza u gospodarskim odnosima. Neke firme su jako dobro uspjele, ta vrata su za njih ostala otvorena i oni i dalje dobro funkcioniraju, ali je trebala hrvatska privreda još više to iskoristiti, jer mi smo morali svoju građevinsku operativu prebaciti odmah izvan Hrvatske kad kod nas više nije bilo potrebe za građevinarstvom, za gradnjom infrastrukture ili visokogradnje. Trebalo je ići u zemlje gdje postoji potreba za to. Tu je Azerbejdžan, tu je Turkmenistan, tu je Tadžikistan. Svi oni traže naše gospodarstvo, ali treba biti aktivan. Treba se uključiti i diplomacija, treba se uključiti i Gospodarska komora i Udruga poslodavaca, ali netko mora to koordinirati.
Meni se čini da bi mi morali raditi ono što rade i drugi. Evo, znam jednog ambasadora koji je u našoj zemlji i uspostavio je prijateljske odnose s jednim čovjekom iz Zagorja. On ga je pozvao kući, ali je rekao meni je drago, lijepo mi je ovdje s vama, ali znate kad sam već ovdje da li vi mene možete upoznati sa nekim direktorima poduzeća pa da oni s mojom zemljom uspostave kontakte. Ovaj mu je rekao da može, a onda je stvar proširio, kaže: pa bilo bi dobro da posjetim još neke firme u Bjelovaru jer i tu ima potencijala koji bi mogli pomoći da se ostvari bolja suradnja s našim gospodarskim subjektima.
Dakle ako on to radi kod nas, onda bi bilo dobro da to rade i naši diplomatski predstavnici u drugim zemljama.
MARIOHARAPIN: O kojem je veleposlaniku riječ?
PREDSJEDNIK: Koreja.
MARIO HARAPIN: Posljednjih mjesec dana naišli ste na mnoge osude zbog kako su mnogi ocijenili ratno-huškačkih poziva na vojnu intervenciju u susjednoj Bosni i Hercegovini. To je sve izvučeno bilo iz konteksta, iz jednog potpuno neformalnog druženja. No, zbog čega ste ipak dali jednu takvu ocjenu čak i u tom neformalnom druženju i to upravo sada. Koliko svom nasljedniku ostavljate jednu takvu pomalo napetu situaciju sa Srbijom?
PREDSJEDNIK: Znate tko me napada: napadaju me četnikoidi i ustašoidi. Napadaju me jer im smetam u ostvarenju njihove koncepcije. Koncepcija je bila razbiti Bosnu i Hercegovinu i da svatko uzme svoj dio plijena. Milošević u tome nije uspio ni tenkovima ni topovima ni Srebrenicama ni Ovčarama ni Škabrnjama. Dakle, u ratu se nije uspjelo.
I sad se pojavi jedan Milorad Dodik koji kaže da će provesti referendum, koji smatra da će se međunarodna zajednica umoriti i on će izdvojiti Republiku Srpsku i jasno da će je pripojiti Srbiji, a ne Finskoj. Svakome je jasno što on želi. Ali je interesantno da su ga odmah podržali i ovi ustašoidi, jer i oni imaju svoje računice.
A, što sam ja rekao? Ja sam rekao da Bosna i Hercegovina mora opstati jer ja sam Hrvatima Bosne i Hercegovine poručio vaša domovina je Bosna i Hercegovina, vaš glavni grad je Sarajevo i tu kreirajte svoju politiku, a Hrvatska će pomoći.
U Beogradu još nikad nismo dobili takvu poruku: Srbi Bosne i Hercegovine, vi ste građani Bosne i Hercegovine, vaš glavni grad je Sarajevo i tu kreirajte svoju politiku. Ne, nego Boris Tadić ode u Banja Luku i meni prigovara zašto sam ja otišao na Kosovo. Ali isti taj Boris Tadić meni nikad nije mogao objasniti, a zašto oni nisu završili pregovore sa Kosovom da se utvrdi novi status za Kosovo. Dakle, nisu imali kapaciteta za pregovore, a nisu imali kapaciteta ni za uspostavu vlasti na Kosovu i jasno da je rezultat bio nova realnost koju smo mi priznali.
Sad se pojavljuje nekakav Vuk Jeremić koji misli da on mene može uvrijediti pa priča nekakve besmislice i gluposti, ali ako ga Srbija trpi neka ga trpi, što se to mene tiče. Pa ne može mene taj mali uvrijediti. Što on meni može napraviti?
Jer, što sam ja rekao? Kad bi netko odcijepio dio Bosne i Hercegovine Hrvatska na to ne može pristati jer je garant Daytonskog sporazuma. A ja bih – dakle kada bi se mene pitalo – presjekao koridor. Da li to znači da će NATO presjeći koridor, da li će bosanska vojska presjeći koridor, da li će Hrvatska vojska presjeći koridor - pa znaju se mehanizmi koji odlučuju o tome.
Dakle, kad sam tražio od Ujedinjenih nacija - nakon što sam shvatio da Milošević želi ratom ostvariti svoje ciljeve - dajte nam simbolične snage sa plavim kacigama između Hrvatske i Srbije i između Srbije i Bosne i Hercegovine. To bi bila preventiva i Milošević ne bi, sigurno, napao Ujedinjene nacije.
Međutim, to nije bilo napravljeno. Preko sto hiljada ima mrtvih. Zato sada kažem preventivno bi trebalo prije nego dođe do rata zatvoriti koridor i onemogućiti one koji razbijaju Bosnu i Hercegovinu. Nisam ja ratni huškač. Ratno huškač je onaj koji nagovara Milorada Dodika da odcijepi dijelove Bosne i Hercegovine.
MARIO HARAPIN: Mnogi nagađaju čime ćete se baviti kada odete u mirovinu jer jasno je da mirovati nećete. To ste i sami rekli na oproštajnom domjenku koji su za vas priredili Vaši prijatelji. Što ste konkretno pod tim mislili kada ste rekli da ovo nije zbogom nego doviđenja?
PREDSJEDNIK: Pa ja sam i rekao da se neću baviti operativnom politikom, ali da ću u izvjesnom smislu ostati jer će me uvijek zanimati da Hrvatska ostvari svoje strateške ciljeve.I ako to bude trebalo Vladi u bilo kom smislu ili hrvatskom predsjedniku u bilo kom smislu, kao što američki predsjednici koriste svoje prethodnike, i ja sam spreman uložiti svoj trud. A, isto tako vjerojatno ću malo raditi na pribilješkama i već sada imam dosta poziva za predavanja i u zemlji i u inozemstvu.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, hoćete li možda sudjelovati i u različitim sporovima među državama? Evo, za sad je jedino što sam čuo da se spominje posredovanje između Sirije i Izraela. Biste li prihvatili jedno takvo mjesto?
PREDSJEDNIK: Ako bi me netko želio u tom smislu angažirati i ukoliko bi procijenio da ja tu mogu nešto pomoći, vrlo rado bih se odazvao.
MARIO HARAPIN: Evo, rekli ste da ste voljni pomoći i budućem predsjedniku Josipoviću. Hoće li netko od vaših savjetnika ostati u njegovom novom Uredu?
PREDSJEDNIK: Predsjednik Josipović je odlučio razgovarati sa svim članovima moga tima, dakle sa svim savjetnicima, sa šefom Kabineta, s predstojnikom Ureda i on će odlučiti onda tko bi iz tima ostao radi kontinuiteta, a odlučit će onda i kojim ljudima će popuniti ovaj tim.
Ja mogu samo reći da je moj tim jako dobar bio, da su bili sjajni suradnici i da puno toga ja ne bih mogao učiniti bez tih sjajnih ljudi koji su bili sa mnom u ovom Uredu.
MARIO HARAPIN: Koji od savjetnika ide s vama u Vaš novi Ured?
PREDSJEDNIK: To još definitivno nisam odlučio, ali u svakom slučaju dva će sigurno ići.
MARIO HARAPIN: Možete li reći tko je u najužem izboru?
PREDSJEDNIK: Jedan je sigurno Jakić, ali još ćemo vidjeti.
MARIO HARAPIN: Što ćete konkretno raditi u tom novom Uredu?
PREDSJEDNIK: Gledajte, uspostavio sam toliko veza u svijetu s državama, s institucijama, s ljudima iz raznih sfera djelatnosti da će te kontakte trebati radi interesa i zemlje održavati i dalje. Svakako ću morati imati jedan tim od nas troje koji će na tome raditi.
MARIO HARAPIN: Mnogi vas vide i na mjestu vođe oporbe. Razmišljate li o tome? Hoćemo li Vas vidjeti na sljedećim parlamentarnim izborima?
PREDSJEDNIK: Neću se uključiti niti u jednu političku stranku, ali bi me sigurno zanimalo da se uz ove dvije stranke još formira jedan kako bih rekao jedna grupa stranaka koja bi djelovala na jedan prepoznatljiv način. Ja bih to rekao ovako: da se formira jedna konfederacija stranaka koja bi se dogovorila o svojim ciljevima, koja bi formirala jedan koordinacijski odbor koji bi u tom smislu onda koordinirao istupanje stranaka, a svaka bi stranka zadržala svoju fizionomiju i svoju strukturu, ali bi usuglašavali zajedno politiku koju bi sve te liberalno demokratske stranke koje bi prihvatile takvu suradnju. To je moje mišljenje da bi se to dalo napraviti. Ali da li će to ići i da li taj prijedlog nekog zanima, to je drugo pitanje.
MARIO HARAPIN: Vi ste spremni sudjelovati u takvoj konfederaciji?
PREDSJEDNIK: Pa ja ne mogu jer bi onda morao izgubiti ovaj status u kome se sada nalazim.
MARIOHARAPIN: Bivšeg Predsjednika?
PREDSJEDNIK: Da. Ja ću imati status bivšeg Predsjednika i onda mi je nezgodno da prihvaćam bilo koju političku funkciju.
PREDSJEDNIK: Kao što sam rekao, bili ste jučer u kinu Europa na Cvjetnom trgu gdje danima već prosvjeduju članovi ekoloških udruga i građana koji se protive gradnji prolaza za zdanje Tome Horvatinčića. Biste li se Vi uključili u slične akcije da se nešto slično događa, primjerice u Pušćanskoj Dubravi?
PREDSJEDNIK: Meni je Urša Raukar s kojom sam u puno akcija i sam sudjelovao uručila jedno pismo i za mene i za moje suradnike i to je njihovo legalno i legitimno pravo da se zalažu za izgled ovog grada, za kvalitetan život građana ovog grada. A u svakom slučaju kada bi tamo gdje imam vikendicu, a dobar dio vremena tamo provodim, da bih sudjelovao u akciji ako bih osjetio da se ugrožavaju neki standardi koji danas vrijede u tom malom mjestu.
MARIO HARAPIN: Podupirete li ove aktivnosti zelenih ekoloških udruga, a i samih građana?
PREDSJEDNIK: Ja sam rekao te udruge – davno sam rekao – gdje se ljudi udružuju na bazi svojih interesa da bi ostvarili svoje ciljeve jasno u skladu s normama koje vrijede u državi i u svijetu, dakle u skladu sa zakonima, oni imaju pravo i dobro je da se na takav način očituju. Jer ako neće onaj koga se to tiče reagirati, onda će još manje reagirati onaj koga se to ne tiče. Dakle, upravo je to važno kod ovih ranjivih grupa da se udružuju i da javno iznose svoje stavove, tako da ih ne rješavaju samo oni između sebe nego i oni koji to moraju po zakonu rješavati.
Dakle ovo je jedno legalno i legitimno izjašnjavanje koje je imanentno samo demokratskim društvima. Nemate vi u diktaturama udruge koje se bore na ovakav način.
MARIO HARAPIN: Pretpostavljam da ćete svoje umirovljeničke dane provoditi većinom i u svojoj vikendici. Je li vas strah viška vremena?
PREDSJEDNIK: Sigurno neću imati višak vremena jer sjećam se direktora kojeg sam naslijedio, Žarka Vinceka, na mjestu direktora ASA. Kada sam ga pitao prilikom jedne njegove posjete našem Uredu: Žarko, kako sada provodiš ovo vrijeme, sad imaš dosta vremena. On je rekao: Pa nemam uopće vremena, pa nisam ja zaposlen. Moram u Društvo arhitekata grada Zagreba, u Društvo arhitekata Hrvatske, uređujem knjige, moram odvesti unuke, moram puno toga obaviti i privatno i društveno. Kaže: ja jednostavno više nemam vremena.
MARIO HARAPIN: Što ćete napraviti sada što niste mogli možda u proteklih deset godina, hoćete li nešto nadoknaditi supruzi Milki i članovima obitelji?
PREDSJEDNIK: Jedino što ću malo ipak više biti u kući, tako da ću malo više biti s obitelji. To je ipak nešto što se isplati.
MARIO HARAPIN: Za sam kraj naše posljednje emisije „S Predsjednikom uz kavu“ u kojoj Vi sudjelujete: što poručujete slušateljima Hrvatskog radija?
PREDSJEDNIK: Prije svega poručujem slušateljima radija da sam zainteresiran da se ova sadašnja kriza oko jednog radija, a to je stojedinica, jer i ona je potrebna. Svi oni koji slušaju i Vaš radio i stojedinicu, svi su oni radijski, kako bih rekao, ovisnici i sve njih interesira da cvjeta što više cvjetova u tom mediju. Tako da svi pomognu da se stojedinica održi, a to će biti samo bogatstvo čitavog našeg medijskog prostora.
MARIO HARAPIN: Imate li svojeg kandidata i za ravnatelja HRT-a?
PREDSJEDNIK: Nemam. Prije su me pitali što je moj prijedlog pa sam ja na nastupio na jedan sasvim neodređen način, pa sam onda bio i prozivan.
Samo sam rekao da nemam ništa protiv nekih rješenja koja su se nudila. Ali budući da to nije moj posao, ja bih samo volio da dođe kompetentna osoba, da dođe osoba koja zna taj posao i koja neće potpadati pod ni jednu političku, da kažemo, opciju, a zanemariti sve druge.
MARIO HARAPIN: Nadamo se da će se i ove vaše želje ostvariti. Gospodine Predsjedniče, hvala vam lijepa na razgovoru i hvala vam lijepa na deset godina sudjelovanja u emisiji „S Predsjednikom uz kavu“.
PREDSJEDNIK: Hvala vama i pozdrav svim vašim suradnicima i jasno slušateljima.