Poštovane ekselencije, dame i gospodo, dragi prijatelji
 
Drago  mi je što smo ponovo  zajedno na Brijunima, na našem tradicionalnom godišnjem okupljanju. Želim da se ugodno provedete,  još jednom osvjedočite u ljepote zemlje primateljice, ali i da  porazgovaramo o suradnji i prijateljstvu između naših zemalja. 
Prije par tjedana proslavili smo 20-godišnjicu prijema Republike Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda. To je za moju zemlju bio jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti. U tih 20 godina mislim da smo pokazali kako smo razumjeli ne samo mogućnosti ,nego i obaveze državne slobode i suverenosti.
Morali smo ubrzano proći niz zahtjevnih društvenih, političkih i gospodarskih tranzicija, i uza sve to se u cijelosti  prilagoditi standardima Europske Unije. Nije bilo ni lako ni jednostavno. Ponosan sam na sve dobro što smo napravili, i svjestan velikog posla koji nas još čeka. 
Ako sve bude išlo po planu Hrvatska bi za godinu dana trebala postati punopravnom članicom Europske Unije. To će za nas značiti ulazak u jednu novu paradigmu planiranja i donošenja odluka, i jednu novu vrstu odgovornosti koja značajno prelazi granice vlastitog interesa.
Moja je poruka danas da je Hrvatska spremna za tu zadaću, i kao društvo i kao država.
Naravno, završetkom pregovora i ulaskom u članstvo reforme neće prestati. Mi smo svjesni svih deficita koje još imamo i cijenimo vaše razumijevanje i podršku. Znamo svoje obaveze iz  monitoringa, znamo što još sve treba napraviti, i na tome dnevno radimo.
Ovom se prigodom želim zahvaliti svim zemljama članicama Unije koje su već ratificirale hrvatski pristupni ugovor, i pozvati one koje su još uvijek u procesu da to naprave, kako bismo zajedno za godinu dana proslavili ne samo ulazak Hrvatske u punopravno članstvo, nego i snagu i viziju Europske Unije.
Zahvaljujem predstavnicima Europske komisije i veleposlanstvima EU u Zagrebu koji su dnevno bili i jesu s nama u potpori ispunjenja ovog velikog cilja. 
Reforme koje je potrebno poduzeti da bi se postalo članicom Europske Unije iznimno su zahtjevne,i Hrvatska je ponekad mogla izgledati kao zemlja jednog cilja jer su gotovo sve snage bile usmjerene na završetak pregovora i stvaranje uvjeta za članstvo.Taj veliki, povijesni cilj je gotovo ostvaren.
Siguran sam da će Hrvatska u narednom razdoblju imati  više mogućnosti, ali i više kapaciteta za intenziviranje odnosa s partnerima i prijateljima u cijelom svijetu. 
Hrvatska ima izvrstan položaj i u geografskom i u političkom smislu, posebno kao zemlja koja predstavlja točku spajanja EU i Jugoistočne Europe. Tu komparativnu prednost treba staviti u funkciju, želimo biti prostor iz kojeg se podjednako dobro može komunicirati i regionalno, i europski, ali i globalno.
U sljedećem razdoblju planiramo značajno intenzivirati odnose s Kinom, Rusijom, Turskom, zemljama arapskog svijeta, zemljama Azije onoliko koliko je to moguće, obzirom na činjenicu da je Hrvatska u odnosu na neke od njih po broju stanovnika bitno manja.
Također, vrijeme je da pojačamo komunikaciju sa zemljama južne i srednje Amerike, Novim Zelandom i Australijom, zemljama u kojima živi značajna hrvatska dijaspora, koja predstavlja snažnu sponu između naših kultura.
Posebno bih se osvrnuo i na potrebu da se intenziviraju odnosi sa zemljama afričkog kontinenta, u kojima žive i rade mnogi bivši zagrebački studenti, i u kojima su naša poduzeća godinama gradila najznačajnije infrastrukturne objekte. 
Želio bih da više radimo na programima razmjene u umjetnosti i kulturi općenito, obrazovanju i znanosti, sportu. Važno je stvarati kontakte prije svega među ljudima, jer je to najdragocjeniji dio suradnje među državama i društvima.
Hrvatska je ponosna i na trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, od zajedničkih napora u regiji do savezništva u mirovnim misijama. Podrška i prijateljstvo koje su nam pružile Sjedinjene Američke Države svjedoče puno više od dobrih bilateralnih odnosa između dvije države. 
Hrvatska nastoji biti vrlo aktivna članica mulitlateralnih foruma, mislimo da imamo neka iskustva koja mogu biti od koristi zemljama koje su prošle slične situacije kao i naša. Pitanja upravljanja konfliktima (conflict management), izgradnje društva u postkonfliktnim situacijama, prava manjina, izgradnja države općenito iskustva su koja se mogu primijeniti u sličnim situacijama u kriznim žarištima, i Hrvatska želi pomoći koliko god može. 
I na kraju, nešto što je nama, i meni osobno posebno bitno, a to je suradnja sa zemljama susjedima i cijelom regijom. Ne postoji susret sa stranim državnicima ili nastup u međunarodnom okruženju a da ne ponovim uvijek jednu te istu poruku: sve zemlje jugoistoka Europe trebaju postati članice Europske Unije, jer je to najbolji a možda i jedini način da se ova regija trajno pretvori u regiju mira, stabilnosti i razvoja.
Mi smo na svom primjeru iskusili da je u procesu pregovaranja Hrvatska postala bolja, postala je predvidljivija i uređenija, stabilnija i jednostavnija za komunikaciju i suradnju. Upravo ta predvidljivost, stabilnost i suradnja su elementi koje trebaju sve zemlje u regiji.
Situacija u ovom trenutku nije najbolja. Ne želim nabrajati zemlje i primjere, ali vi iz Zagreba ste dovoljno blizu regije da znate kako ima još puno unutarnjih napetosti, slabe ekonomije, sporih reformi, pa i revizionizma. To nisu samo izazovi za zemlje regije, to su izazovi i za sve nas. Upravo će granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine uskoro postati najdulja granica Europske Unije prema nekoj zemlji izvan Unije – to je izazov, ali još više to je velika šansa.
Želim da zajedno poručimo zemljama regije da će se politika proširenja nastaviti jednakom ozbiljnošću i intenzitetom. Hrvatska će, sasvim sigurno,  svim svojim susjedima pružiti punu podršku, i tehničku i političku.
Deklaracijom u Saboru obavezali smo se da nećemo koristiti bilateralne probleme za bilo kakvo usporavanje ili slabljenje procesa pridruživanja.  U to možete biti sigurni.
Stabilnost regije je vitalni interes Republike Hrvatske, i mi ćemo ga štititi i promovirati.
I konačno, možda najveći izazov Hrvatske u ovom trenutku je pokretanje gospodarstva. Prolongirano razdoblje stagnacije naše ekonomije u okruženju neizvjesnosti svjetskih financijskih tržišta, određuje slab priljev inozemnog kapitala posljednje tri godine.
Kumulativno, u Hrvatsku je od 1993. godine (kada su zabilježena prva izravna ulaganja), zaključno s 2011. Godinom, uloženo 25,7 milijardi eura, odnosno oko 6 tisuća eura per capita, što nas svrstava u gornji razred europskih zemalja usporedivih značajki. Međutim, problem je u njihovoj nepovoljnoj strukturi s nedostatkom industrijskih greenfield ulaganja koja bi pridonijela rastu izvoza.  Otvaranje novih radnih mjesta I gospodarski prosperitet su temeljna gospodarska pitanja Hrvatske. Zato je  od presudne važnosti stvoriti poslovnu I investicijsku klimu koja potiče poduzetništvo I koja je privlačna investitorima. 
Podržavam sve napore Vlade da stvori najbolje moguće uvjete za investitore, i pozivam i vas da motivirate gospodarstvenike iz svojih zemalja, da dođu s konkretnim projektima i prijedlozima. Ja ću se osobno obavezati da uvijek kad bude trebalo pružim podršku svim dobrim idejama.
I na kraju, vrata moga  Ureda su vam uvijek otvorena, a moji savjetnici i svi djelatnici Ureda stoje vam na raspolaganju kad god je potrebno, u interesu naših zemalja i zajedničkih ciljeva. Živjeli!