/Neredigirani transkript/
Početak u 15,30 sati

MARIO HARAPIN:
Poštovani slušatelji, dobar vam dan na početku još jedne emisije prvog programa Hrvatskog radija „S Predsjednikom uz kavu“.
U slijedećih sat vremena Predsjednik Republike Stipe Mesić komentirat će aktualne događaje u zemlji i u svijetu, a iza 16 sati i vi ćete moći postavljati pitanja putem telefona.
S Predsjednikom razgovara Mario Harapin.
Gospodine Predsjedniče, dobar vam dan.
PREDSJEDNIK:
Dobar dan vama i svim vašim slušateljima.
MARIO HARAPIN:
Komentirali sdte da već postoji vic kako je akcija „Indeks“ nazvana odnosno izvedena maestralno. Na što ste aludirali, na akciju koja je imala također jedno zanimljivo ime „Maestro“?
PREDSJEDNIK:
Ima više razloga. Jedan razlog je i ovaj koji vi spominjete. Bilo je spektakularno, bilo je puno najava kako će se ući u trag velikim kriminalcima i kriminalnim radnjama u vezi imovine koja je privatizirana. Na kraju vidimo da je dosta toga izbljedilo.
A, drugo, maestralno je to što je to sve skupa ličilo na jedan spektakl, a ja nisam za to da policija radi spektakle. Oni moraju raditi svoj posao. Znate što se ovdje dogodi da među onima koji su stvarno krivi bude netko i tko nije kriv i da to ostane u granicama dozvoljenog, u granicama kako to inače policija radi da javnost ne dobiva imena i slike ljudi onda se to na ničiju sliku u javnosti neće odraziti.
Međutim, ako se ide na ovakva spektakularna uhićenja mnogi ljudi će imati poslije posljedice bez obzira koliko bili nevini i ukoliko im ne bude mogla biti dokazana krivnja.
MARIO HARAPIN:
Poznato je da je jedan medij odnosno jedan tiskani medij imao jedini informaciju o tome da će doći do uhićenja pa su poslali i svoje fotoreportere na mjesta uhićenja. Točno su znali gdje se tko kreće i kada će tko biti uhićen. Mislite li da je ta informacija namjerno puštena?
PREDSJEDNIK:
Ja ne znam koju namjeru je imao onaj tko je plasirao vijest u medij koji vi spominjete, ali sigurno da to ije dobro učinjeno niti zbog rada policije, niti zbog samog ovog dijela koje se goni po službenoj dužnosti.
Dakle, trebalo bi doći do izvora, a to ne bi moralo biti jako teško jer nije puno ljudi bilo informirano kada će se ova akcija provesti.
MARIO HARAPIN:
Vi niste znali za tu akciju?
PREDSJEDNIK:
Ne, ja nisam znao.
MARIO HARAPIN:
Pozdravili ste akciju, ali niste zadovoljni zato jer se ne traže oni koji su pokrali daleko više novca. Znači li to da niste zadovoljni s Vladinim antikorupcijskim programom i mjerama?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, ja sam zadovoljan da policija radi svoj posao, da Državno odvjetništvo radi svoj posao, da sudovi rade svoj posao i da svaki onaj tko se ogriješio o zakon snosi i sankcije. Ako je kazneno djelo manjeg obima i kazna će biti manja i on treba za to odgovarati.
Međutim kod nas vidite ako netko orobi trafiku onda je to mogu reći ovako vidljivo svima i može se javnost informirati o tome i koliko je dobio i kad je suđen i kad je pritvoren taj koji je počinio kazneno djelo. Ali gledajte, mi od kraja rata razgovaramo o onima koji su profitirali u ratu. Govorimo o onim ratnim profiterima, govorimo o onima koji su milijune zgrnuli na svoje račune, a ti milijuni ne pripadaju njima, jer to su milijuni koje su drugi zaradili ili naša dijaspora ili su to novci naših firmi ili našeg budžeta. I evo to se predugo vodi. Tu nema nikakvog spektakularnog privođenja.
MARIO HARAPIN:
Znači niste zadovoljni sa Vladinim antikorupcijskim mjerama?
PREDSJEDNIK:
Nisam zadovoljan sa rezultatima. Ja sam zadovoljan da je Vlada najavila progon korupcije, da se svim svojim snagama založila za progon korupcije, ali vidim da još nemamo prave rezultate.
MARIO HARAPIN:
Kojim smjerom bi Vlada trebala krenuti?
PREDSJEDNIK:
Vlada u ovom slučaju mora biti kontrolni mehanizam. Vlada mora inzistirati da institucije obavljaju svoj dio posla da ne dođe do zadrške u određenim dijelovima institucija, jer onda cijela akcija nema smisla.
MARIO HARAPIN:
Ali, svejedno bih vas zamolio da budete malo konkretniji. Imali smo liječnike, sada smo imali i profesore. Dakle, gdje je taj pravi izvor gdje bi trebalo možda potražiti, gdje je taj izvor korumpiranosti?
PREDSJEDNIK:
Kao što vidite pitanje je pravne države. Očito da pravna država ne funkcionira. Danas sam čitao u novinama u Vukovaru odnosno u izbjeglom Vukovaru mnogi su morali da bi se zaposlili na određeni način utvrđivati svoju stručnu spremu. I onda je najjednostavnije bilo da se na sudu dokaže njegova stručna sprema, jer do svoje svjedodžbe nije mogao doći, jer nitko iz Vukovara nije otišao zato što mu se odlazilo. Pod kakvim okolnostima su ljudi napuštali Vukovar to svi znamo. Ja razumijem da sse je moralo onda nešto poduzeti, a onda je išao sa tužbom na utvrđenje i onda je u sudu utvrdio svoju stručnu spremu čime je mogao dokazati stručnost za posao za koji se kandidirao.
Međutim, očito da su neki to iskoristili i sada se već plasiraju imena u javnosti ljudi koji su utvrđivali činjenice koje nisu bile. Dakle, lažnim podacima dobivali su stručnu spremu, dobivali su ispite. I evo vidite to je dokaz da u društvu ima nešto ono što se kaže „nešto je trulo u državi Danskoj“.
Dakle kod nas u društvu ne funkcionira sve kako to zakon nalaže. Imamo zakone koji su europski zakoni, ali ta implementacija funkcioniranje sustava očito nije do kraja saživjelo volimo reći uvijek u europskom standardu.
MARIO HARAPIN:
Dobro, ali ako policija radi svoj posao, Državno odvjetništvo radi svoj posao, tko onda ne radi svoj posao?
PREDSJEDNIK:
Pitanje je gdje zastaju ti slučajevi koji se trebaju promptno dovršiti, jer onda bi građani bili zadovoljni. Jer, zašto se netko upušta u kazneno djelo? Ako misli da će izbjeći kaznu.
Međutim, ako je siguran da će on biti sankcioniran da li je učinio manje ili veće kazneno djelo on će tri puta razmisliti da li da poduzme takvu nedozvoljenu radnju ili da ne poduzme, ali isto tako i onaj koji pomaže također će razmisliti da li da se upušta u takvu nezakonitost.
Ja vam tvrdim da se puno toga može napraviti i u kraćem roku, ali moraju biti kontrolni mehanizmi. Kod nas zakazuju kontrolni mehanizmi.
Ja ću vam reći jedan primjer. Direktor jedne škole bio je zamoljen da napravi jednu malu uslugu, a to je čovjek nije završio osnovnu školu, a da bi mogao izaći na šoferski ispit trebala mu je osnovna škola. Dakle, on je završio 7. razred, pa išao u 8., pa napustio, pa radio, a sad na kraju htio je šoferski ispit, a nije mogao bez osnovne škole. Moram vam reći to je bilo davno, to je bilo prije jedno 50 godina. Došao je direktoru i kaže da li bi mu napravio tu uslugu. Kaže bi, tu nema puno.
Prvo, ovako ću ti reći. Za to djelo dobije se toliko i toliko zatvora Dakle ja idem u zatvor, moraš mi platiti duplo rani staž.
Drugo, ja se ne mogu više zaposliti kao direktor škole. Dakle moraš mi dati razliku za ono vrijeme do mirovine koliko ću ja izgubiti.
Kad je on to njemu sve nabrojio, pa kaže, ti se šališ. Da, evo vidiš to toliko košta da bi ja prekršio zakon i zato nećemo kršiti zakon.
MARIO HARAPIN:
Dobro, ali je li sramotno da je čelnica saborskog Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Teša Mlikotin-Tomić također među optuženima. Očekujete li od nje da podnese ostavku?
PREDSJEDNIK:
Sad je to veliko pitanje da li ima osnova za njeno gonjenje, da li ima osnova za kažnjavanje ili se radi o jednom slučaju koji spada u one slučajeve kada se na nekoga patvori nešto, a on to nije učinio. Zato nije dobro da se u ovu akciju išlo spektakularno. Ali, to se može i na drugi način riješiti da zamrzne svoju funkciju dok se ne razriješi slučaj.
MARIO HARAPIN:
To joj predlažete?
PREDSJEDNIK:
Ja mislim da bi to bilo najbolje radi nje same i radi institucije u kojoj predsjeda i radi hrvatske javnosti.
MARIO HARAPIN:
Ja se vraćam ponovno na onu vašu rečenicu da bi trebalo istražiti one veće ribe, dakle one puno veće od deset tisuća, ovdje govorimo dakle o nekoliko tisuća eura koje su možda, dakle samo možemo govoriti navodno uzeli dok se ne utvrdi krivnja. Ali na koje velike pljačke Vi konkretno mislite?
PREDSJEDNIK:
Pa, ja mislim na velike privatizacijske pljačke i još prije na pretvorbene pljačke kada su ljudi postajali vlasnici čitavih firmi, čitavih poduzeća sa stotinama i tisućama zaposlenih radnika i na kraju te firme su propale, radnici su otišli na ulice, a imovina se rasprodavala. Mnogi ti poslovi su napravljeni nezakonito. Mnogi ti poslovi su na jedan kriminalan način napravljeni, a nitko nije odgovarao. Takvih poslova ima jako puno. Pa imate da su ljudi kupovali za sitne novce hotele. Nisu imali novaca za dovršenje hotela, hoteli su i danas prazni, ali ono što su prije platili 500 tisuća maraka ili milijun maraka danas traže 40, 50 i više milijuna eura. Dakle sada traže kupca, a u ugovoru kojim je prodavan takav hotel nema klauzule do kada on mora osposobiti taj hotel. 
Ja se slažem da se u ratno vrijeme prodavalo jeftinije, ali je morala biti klauzula gdje piše, ako u tom roku tri, četiri, pet godina ne stavi hotel u funkciju on mora vratiti natrag državi i ostaje bez svega. Ja vam tvrdim onda mi danas ne bi imali zatvorene hotele, a to se odnosi i na druge firme. Jer, zašto je nestala „Prvomajska“, zašto je nestalo „Jedinstvo“, zašto su nestale te velike firme, pa zato što nije bilo takve klauzule da on mora nastaviti proizvodnju. Ako ne nastavi za određeno vrijeme mora vratiti natrag državi.
MARIO HARAPIN:
Je li Vi mislite da je moguće provesti reviziju privatizacije i pretvorbe? Znamo da su danas mnoge te tvrtke promijenile vlasnike, prodavane su strancima. Ne bi li to malo teško bilo sada utvrditi tko je …?
PREDSJEDNIK:
Pa ovisno o kojem kaznenom djelu se radi. Ali gledajte ako netko dođe na čelo tog jednog fonda koji je trebao pomoći stradalnicima Domovinskog rata i oni su imali te kupone. I sad netko taj fond pretvori u holding i postane jedan od najbogatijih Hrvata, a da prije toga nije uložio ništa u taj fond. Dakle, ja sam predlagao da Sabor da autentično tumačenje što je zakonodavac htio sa kuponskom privatizacijom u korist stradalnika Domovinskog rata. Sabor nikad takvo autentično tumačenje nije dao. Time bi mi riješili mnoge privatizacije koje su nakon toga nastale, jer su se pojavili novi vlasnici i ti mu sada moraš staviti soli pod rep. Ali, kad bi dobili autentično tumačenje Sabora problem bi bio rješiv.
MARIO HARAPIN:
Bi li trebalo istražiti i državnu upravu. U prvom redu mislim na ministarstva koja raspolažu mnogo novca?
PREDSJEDNIK:
To je posao koji radi državna revizija. Ali, u čemu je sada problem? Državna revizija utvrdi nezakonitosti i obavijesti organ o kome se radi i tu sve završava. Dakle, nikom se ništa ne događa. Nema kaznene prijave. Državna revizija bi morala napraviti kaznenu prijavu protiv osoba i institucija koje krše zakon.
MARIO HARAPIN.
Kad već spominjete državnu reviziju spada li među velike ribe i 10 milijuna kuna prihoda koje je HDZ zatajio? To je naime pokazala državna revizija.
PREDSJEDNIK:
Ako državna revizija utvrdi da netko krši zakon po meni logično bi bilo da o tome obavijesti Državno odvjetništvo da se provedu isljedne radnje i da odgovorni za to odgovaraju.
MARIO HARAPIN:
Ako se još samo na trenutak zadržimo možda na akciji „Indeks“ kolika je odgovornost ministra Primorca. Slušamo od njega neko vrijeme već floskule o takozvanom društvu znanja, a istodobno je javna tajna bila kupovanje ispita, a o tome ministar nikada zapravo nije govorio. Snosi li i Primorac dio odgovornosti?
PREDSJEDNIK:
Kad sam ja nekada studirao dakle nikada nisam čuo da se na ispit ne mora doći, a da se dobije ocjena ili da je netko izašao na ispit i kupio ispit, dakle unaprijed dobio pitanja pa kupio ispit. Takav slučaj ja nisam doživio niti se to govorilo među studentima.
Međutim, javna je tajna da sada i srednjoškolci i studenti govore o tome kako se mogu kupiti ispiti, kako se mogu kupiti čitave diplome. Meni je bilo nelogično da neki branitelji – a na prste ih možemo nabrojiti o kojima se radi – da su mogli tako efikasno ratovati, raditi poslove na obrani Hrvatske, u isto vrijeme polagati sve moguće ispite i još magistrirati. Onda ili nisu učili ili nisu ratovali, ali ne može jedno i drugo.
MARIO HARAPIN:
Evo Zagorec je položio u četiri dana ili nekoliko dana četiri ispita i diplomski na Prometnom fakultetu?
PREDSJEDNIK:
Da, ali sad ima jedan novi ispit i ne znam kako će taj ispit završiti.
MARIO HARAPIN:
Koji je taj ispit?
PREDSJEDNIK:
Pa ovaj zbog čega ga Hrvatska traži.
MARIO HARAPIN:
Hoće li i tu biti nešto novo po tom pitanju?
PREDSJEDNIK:
Pa, morat će biti. Pitanja će postaviti ovaj puta suci.
MARIO HARAPIN:
Znate li nešto što mi ne znamo. Jer naime, ja već godinu dana ako ne i duže slušam o tome kako će napokon odbjegli Zagorec biti isporučen Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK:
Mislim da imamo premalu suradnju međunarodnih faktora. Sve one zemlje u kojima se nalaze banke gdje su vršeni transferi našeg novca ne sudjeluju jednako. Neke više, neke manje surađuju, a neke uopće ne surađuju.
Dakle ne možemo dobiti relevantne podatke. Sada imam informaciju ovaj mjesec da ćemo dobiti najviše podataka da su određeni ljudi koji se bave tim poslom, dakle da će obići svoje pandane u ovim zemljama gdje se ti računi nalaze i da ćemo nešto vrlo brzo imati u rukama. Ja ne znam pojedinosti, jer to i nije moj posao.
MARIO HARAPIN:
To Državno odvjetništvo radi.
(Predsjednik: Da.)
Dakle, oni su intenzivirali svoje aktivnosti prema tim zemljama. To su one banke i oni računi gdje je bio novac koji se skupljao za nabavku oružja?
PREDSJEDNIK:
Točno. To je novac koji je dolazio iz dijaspore, to je novac hrvatskog budžeta, to je novac hrvatskih firmi odnosno hrvatskih građana.
MARIO HARAPIN:
Inzistirat ćete i dalje na tom slučaju?
PREDSJEDNIK:
Da, svakako. Ja mislim da je i javnost već prezasićena tim informacijama koje su polovične radi se, čekamo. Mora se nešto efikasnije poduzeti. Ako ne ide preko određenih državnih odvjetništava u toj kolegijalnoj suradnji onda moramo dići taj problem ili na nivo vlada ili na nivo predsjednika, dakle moramo umiješati sve faktore da se to na kraju završi.
MARIO HARAPIN:
U našoj zemlji svako malo netko je premlaćen i to je meni se čini onako postao hit u podzemlju. Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u našoj zemlji?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, statistika je jedno, a realan život je drugo. Za ove koji su premlaćeni za njih ništa ne znači statistika da je broj napada na osobe smanjen. Za njega je najvažniji taj napad na njegovu sigurnost, napad na njegovo pravo i u tom slučaju on ne može biti zadovoljan. Ali ni hrvatska javnost ne može biti zadovoljna ako javne osobe, ako osobe koje imaju određenu visoku ulogu u hrvatskom društvu u privredi ili nekoj drugoj oblasti da može biti premlaćen i da se ne može naći krivca. Tu negdje sustav zakazuje. Ili ne koristimo dovoljno profesionalce pa podobni rade poslove za koje nisu sposobni ili netko ne želi da se pronađu krivci. Sistem mora na to odgovoriti, jer ovo dalje više ne može. 
Toliko ubistava je napravljeno na ulicama grada Zagreba, ali se ne zna tko je to učinio. Sad su na redu premlaćivanja iza kojih stoje opet neki interesi  i opet ne vidimo rezultate, a do rezultata se mora doći.
MARIO HARAPIN:
Imamo smjene različitih policijskih načelnika.
Znam da niste bili zadovoljni s Rončevićem kada je bio ministar obrane. Jeste li sada zadovoljni s njegovim mjerama, evo posebice kada se gleda upravo ta premlaćivanja javnih osoba i to se danas više ne bira niti mjesto niti doba dana. Bi li koalicija na čelu s HDZ-om trebala razmisliti o njegovom odlasku?
PREDSJEDNIK:
Ja mislim da se mora napraviti jedna prilično dobra odnosno kvalitetna analiza rada svih službi kojima to spada u nadležnost, jer optužiti samo ministra mislim da to nije rješenje da se jedino ministar optuži. Očito da u sustavu nešto dobro ne funkcionira. Pitanje je koliko su na tim prelomnim punktovima profesionalci. 
Gledajte ja sam pravnik. Kad bi mene sad netko zaposlio da radim jedan posao recimo otkrivanje otisaka prstiju što je jedan tehnički posao, ali spada u djelokrug jednog pravnika, ja tu ne mogu ništa napraviti, jer sigurno taj posao ne znam. Zato i policijski posao mora biti strogo profesionalan.
MARIO HARAPIN:
Zanima me još je li cijela akcija „Indeks“ pomno vremenski odabrana. Postoji nekoliko teza. Ponajprije recimo da se odmakne pažnja, jer su naime taj dan kada je bio odnosno dan prije je bio premlaćen i gospodin Galinac, dan prije nego što je Bruxellski pododbor za pravdu, sigurnost i slobodu Europske komisije došao u našu zemlju i onda su naslovnice bile prepune naravno premlaćenog gospodarstvenika, a jedna od teza jest i ta da se trebalo odvratiti pažnju od vašega govora na Zagrebačkom velesajmu, gdje ste ponovno oštro kritizirali stanje u državi?
PREDSJEDNIK:
Ja to ne bih povezivao, jer gledajte ako dođe do nekakve tučnjave u gostionici na nekakvoj zabavi gdje se nađu ponapiti ljudi dovoljno je da netko nekom opsuje i da se ljudi potuku. To je uvijek bilo i tu ne moraju biti nekakvi naročiti sukobi prije koji prethode takvom jednom. Može i to biti, ali ne mora biti.
Međutim, kada se javna osoba, kada se jedan direktor premlati iza toga postoje interesi. Ili nekom nije dozvolio da dođe do vlasništva koje je htio, ili želi zaustaviti nekoga da otkrije njegov kriminal. I tu mislim da policija mora brzo reagirati i može brzo doći do onih koji su učinili takav jedan napad na građanina čak do smrtne opasnosti.
Zato bih ja rekao da je to jedan dio posla, a ovo moglo se je očekivati moj govor na Velesajmu, moglo se upravo očekivati takav kakav je, jer je on samo nastavak od prošlogodišnjeg govora.
Ako sam prošle godine rekao da se ova zemlja zadužuje dnevno preko 9 milijuna eura onda javnost postavlja pitanje kako je danas. Danas je preko 10 milijuna eura. Dakle mi stvar nismo popravili i ja sam dužan jednostavno to reći. Ja ne mogu jednu godinu reći, a drugu godinu ne uspoređujem s onim što je bilo prošle godine.
Dakle, moj govor se mogao očekivati. Ja nisam zadovoljan prije svega sa stanjem u gospodarstvu, jer ponovno ne pokrećemo proizvodnju za izvoz i ponovno povećavamo uvoz na račun izvoza.
MARIO HARAPIN:
Tko je najodgovorniji za inflaciju o kojoj se relativno malo govori, a građani je i te kako osjećaju?
PREDSJEDNIK:
Smatram da inflacija je dijelom uvoznog značenja odnosno uvozni faktori djeluju na inflaciju, uvezena je inflacija, ali nije sve u tome. Dakle imamo i domaće faktore koji utječu na inflaciju i imamo uvozni dio koji utječe na inflaciju.
Da bi se to pitanje riješilo ili makar da dobijemo trend koji ohrabruje tu mora biti uključena i fiskalna politika i monetarna vlast i fiskalna i monetarna vlast i mora se ići mjerama koje mogu pomoći da se građanima olakša život. Jer, gledajte ako će inflacija ići ovim tempom ovaj život će biti još teži.
MARIO HARAPIN:
Koje su to mjere?
PREDSJEDNIK:
Gledajte kad bih ja dao mjere onda bi ja morao imati iza sebe institute, ministarstva, analize, sve moguće podatke. Dakle onaj tko raspolaže to je Vlada. Vlada mora i Narodna banka moraju, oni imaju instrumente, oni imaju podatke, oni imaju u svojim rukama te instrumente s kojima mogu djelovati da se zaustavi inflacija. Ne može se to iz rukava reći što treba učiniti.
MARIO HARAPIN:
Prilično ste oštro reagirali na prodaju INE. Zašto?
PREDSJEDNIK:
Ja nisam samo oštro reagirao na prodaju INE. Ja inače smatram da ako mi zadužujemo ovu zemlju sve više i više da bi se rješavali dugova prodajemo imovinu, prodajemo obiteljsko srebro. Jednog dana će doći crta. Jednog dana nećemo imati više što prodati. I što onda? Dakle ja nemam ništa protiv da se proda ova ili ona firma kad bi imao garanciju da ćemo s tom prodajom riješiti svoje probleme i da ćemo sutra smanjiti dugove ove zemlje. Ali te garancije ja nemam.
Ja znam bio je prigovor poslije mog istupa na velesajmu da INA nije vlasnik niti izvora nafte niti izvora plina niti vode. To je točno, ali to je dugogodišnja koncesija i mi tu dugogodišnju koncesiju onda dajemo drugome.
Da li je to jedino što možemo sada učiniti to su opet analize. Građanima su vlasti dužne reći, evo to ćemo prodati, u tom roku ćemo to prodati, ali nakon toga imat ćemo proizvodnju, imat ćemo izvoz, nećemo puniti budžet samo na uvoznim tarifama nego ćemo izvozom ostvarivati višak vrijednosti.
MARIO HARAPIN:
Građane se obično ništa ne pita ili ih se malo pita. Ali, budući da od obiteljskog srebra nije preostalo mnogo, ali ima se još što-šta za prodati među pojedinim gospodarskim analitičarima sam čuo ideju o tome da bi se trebalo raspisati referendum o daljnjoj privatizaciji. Kako Vi gledate na tu ideju?
PREDSJEDNIK:
Postoji Zakon o referendumu i kad bi netko htio da se i o toj stvari raspiše savjetodavni referendum i to bi se moglo tako da znamo što građani misle o rasprodaji imovine.
Međutim, isprike o tome znate kad se kaže, a ne znam Račanova je Vlada donijela zakon, pa imali ste prilike tolike godine promijeniti zakon. Ako nešto nije dobro pa mijenjajmo ga. Tako sam u razgovoru sa Bertoneom, sa državnim tajnikom Vatikana razgovarao i o našim zakonima. Pa ja se slažem da ni jedan zakon nije savršen, da uvijek može biti bolji i o tome možemo razgovarati. Tako i o zakonima koje je donijela ne Račanova Vlada nego Parlament u vrijeme Račanove Vlade.
MARIO HARAPIN:
No dobro, ali je li sada ipak 2008. neumjesno optuživati za sve Vladu koja je bila na vlasti pune četiri godine, a istodobno HDZ je na vlasti u zadnjih 18 godina evo 14 godina?
PREDSJEDNIK:
To je apsolutno neumjesno i mislim da to nema smisla više, jer nitko na to ne daje pet para.
MARIO HARAPIN:
Je li vas iznenadila prilično nervozna reakcija vrha HDZ-a na vaš govor. Premijer je rekao da će još godinu dana morati trpjeti vaše savjetnike?
PREDSJEDNIK:
Pa ja ne znam zašto bi trpio moje savjetnike. Moje savjetnike ja moram trpiti ako ih treba trpiti. Ne znam zašto bi premijer trpio moje savjetnike ili da ja trpim njegove savjetnike. Nema ni jednog razloga. Mislim da možemo razgovarati samo o onim činjenicama koje sam ja iznio da li su one ispravne ili nisu ispravne, da li su zaključci ispravni ili nisu ispravni, a ne tko su savjetnici.
MARIO HARAPIN:
Dobro, ali odnosi između vašeg Ureda i Ureda premijera Sanadera prilično su napeti. Koji je razlog tome?
PREDSJEDNIK:
Ja ne bih rekao da su napeti, jer o svim strateškim ciljevima koje ova Vlada mora ostvariti i da kažem koje država mora ostvariti mi se slažemo, ali svakako da će uvijek biti nekih događanja, nekih slučajeva gdje neće naša mišljenja biti uvijek identična. Ali uvijek tražimo da se usuglasimo kada je god neko pitanje od općeg državnog interesa da imamo jedinstven stav.
MARIO HARAPIN:
Slijedeća godina je vaša zadnja godina mandata. Imat ćemo lokalne izbore i izbore za novog Predsjednika. Mislite li da tu neće iskrice ovako frcati kao što povremeno znaju između vas i premijera Sanadera?
PREDSJEDNIK:
Ja ću gledati do zadnjeg dana, dakle dok budem na ovoj funkciji da ja ne djelujem sa ove funkcije na izbor Predsjednika. Dakle ja ću glasovati kao i svaki naš građanin prema svom afinitetu, a tako očekujem i drugi.
Međutim, ne bi bilo umjesno da koristim ovu funkciju za odabir bilo koje političke opcije ili posebno pojedinca.
MARIO HARAPIN:
U javnosti se nekako stvorio dojam – a to je zahvaljujući ja mislim jednom vašem intervjuu u tjedniku – da ste poduprli Nadana Vidoševića kao mogućeg predsjedničkog kandidata. Naime postoji već jedno vrijeme mišljenje da je vrijeme za nove ljude koji bi dali nekakav novi smjer u hrvatskoj politici?
PREDSJEDNIK:
Istina. Jedan dio ljudi se u politici istrošio, jedan dio je otišao moramo i to reći, a novi da tako kažemo novi politički lavovi nisu se pojavili. Možda je za to prilika upravo na ovim sada izborima na lokalnim izborima i kasnije na predsjedničkim izborima da dođe do nekih novih lica koji mogu ponuditi možda brže i kvalitetnije rješenje za ovu zemlju.
MARIO HARAPIN:
Sad ste me povukli za jezik, moram tu citirati vašu rečenicu: „Oprostite na kritičnosti, ja sam samo jedan stariji čovjek“.
Jeste se Vi istrošili?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, ja mislim da obavljam ovu funkciju u skladu s Ustavom i hrvatskim zakonima, a to je bila samo ovako jedna šala, jer sam znao da ova kritika neće baš svima jednako sjesti. I zato sam malo kao ublažavajuće da lakše progutaju ono što sam rekao.
MARIO HARAPIN:
Evo i prije nego li otvorimo i telefone za pitanja naših slušatelja spomenuli smo i premijera Sanadera. On je otputovao u Sjedinjene Američke Države.
Prema pojedinim izvorima upravo se tamo troše milijuni dolara za lobiranje za tzv. hrvatske akcije. Koje su to akcije i na što se troši novac?
PREDSJEDNIK:
Ja to ne znam. Ja znam svojevremeno da dok je predsjednik Tuđman bio na ovoj funkciji da smo mi plaćali lobiste i u državnom vrhu se onda znalo koliko koji lobist dobiva. Izvjesni Baily u Sjedinjenim Američkim Državama je bio plaćen za lobiranje za Hrvatsku. To je ono vrijeme priznavanja Hrvatske, ulazak Hrvatske u Ujedinjene nacije i znalo se tko i odakle se taj lobist plaća.
Sada ja nemam pojma da postoje lobisti, nemam pojma da se oni plaćaju i ne znam iz kojih sredstava se oni plaćaju. Ali mi je dostupno da različite ambasade različito troše. I uvijek je Američka ambasada najviše trošila i bilo bi dobro da se to malo izanalizira da li su to sve potrebni  troškovi ili su to malo i napuhani troškovi za koje ova zemlja ne bi smjela imati puno razumijevanja.
Jer dok je gospodin Žužul bio ambasador u Washingtonu ta ambasada je najviše trošila. Ali vidim sada po novinskom izvješću da ponovno ta ambasada prednjači u troškovima. Ja ću pošto odgovaram i za vanjsku politiku tražiti od vanjskih poslova da mi dadu sve podatke o troškovima ambasada, a posebno o troškovima koji se spominju kao lobistički troškovi.
MARIO HARAPIN:
To mislite na gospodina Juricu je li tako, odnosno na njegovo veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama?
(Predsjednik: Da.)
Pa evo mislim možda bi prava adresa bila za lobiste Bruxelles ovaj puta, jer pridružujemo se Europskoj uniji o kojoj ćemo također malo nešto više kasnije govoriti.
No, kada dobijete taj izvještaj ako utvrdite primjerice da se nešto da nije baš odlazilo na lobiranje i na neke troškove koji možda nisu baš legalni mislite li odnosno postoji li mogućnost da opozovete veleposlanika? O tome se je govorilo već.
PREDSJEDNIK:
Na raznim stranama se troše sredstva koja široj javnosti nisu poznata. Ako vi znate da su bili veliki troškovi za naše građane za koje se postupak vodi pred Haaškim tribunalom. Tu su bili angažirani zastupnici odnosno odvjetnici iz Sjedinjenih Američkih Država. Tu su se milijunske sume trošile, a znamo koji su bili rezultati. Kako su birani ti odvjetnici, tko je njih birao, tko je kontrolirao te njihove troškove, to je sada već tempo raspasati. Ali sada ja mislim kao što sam prije rekao postoje oni koji su odgovorni za određene poslove, ali postoje i oni koji kontroliraju poslove. Dakle ti kontrolni mehanizmi nam moraju dati jednostavno relevantne podatke.
Inače ja – ja ću vam odmah reći – nikakvih lobistima ne vjerujem ništa. Najveći lobisti Hrvatske za ulazak u Europsku uniju su hrvatski građani. Ako oni odluče da će Hrvatskoj i njima osobno biti bolje mi ćemo ući u Europsku uniju. Ako oni odluče da neće biti bolje nećemo ući u Europsku uniju.
Dakle sve je na hrvatskim građanima i ne znam zašto onda plaćati lobiste.
MARIO HARAPIN:
Evo vrijeme je i poštovani slušatelji za vaša pitanja koja predsjedniku Mesiću može postavljati preko telefona.
Nekome želim dobar dan. Halo, izvolite.
SLUŠATELJ:
Dobar dan. Ja bih pozdravio gospodina Predsjednika i najprije bih mu čestitao na razantnoj i umjetnoj duhovitosti, a pitao bih ga da prokomentira šta je sa onim skandalima oko „Brodosplita“, pokušaja privatizacije KIM-a i s onim kamionima za Ministarstvo obrane?
MARIO HARAPIN:
Hvala vam lijepa na tom pitanju.
PREDSJEDNIK:
Svi ovi postupci se vode. Neki su u završnoj fazi, neki su još negdje na sredini. Sad ne znam nemam točno podatke, ali tamo gdje sam i osobno s ove funkcije zainteresiran to je da se pitanje tih kamiona riješi.
Ja sam i danas rekao na dodjeli Top stipendije za Top studente na pitanje novinara odgovorio sam što se tiče tih kamiona. Naime, bio je raspisan natječaj za kupnju izvjesnog broja vojnih kamiona. Taj natječaj je proveden. Na kraju su svi dobili informaciju i dopis da je poništen natječaj, jer da Ministarstvo nema novaca.
Drugi dan poziva se ovdje firma koja za višu cijenu dobiva posao i sve se plaća avansom. Dakle, tu meni ne treba ni državna revizija ni državni inspektori. Ako danas nije bilo novaca, a sutra milijuni postoje preko 30 milijuna onda da vidimo tko je kriv. I ja to tražim da se utvrdi. Navodno da ćemo uskoro i to saznati.
MARIO HARAPIN:
Navodno, često puta smo čuli tu riječ navodno, nadamo se da će se i obistiniti.
Idemo čuti i slijedeći telefonski poziv. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA:
Dobar dan. Lijepi pozdrav gospodinu Predsjedniku kojeg vrlo cijenim. U vezi s našim političarima. Mi već više ja mislim javnost je nezadovoljna uopće ja mislim političara mi više nemamo. Šta imamo za birati. Više nemamo ništa za birati. Ja predlažem jednostavno ima političar, uvaža se sve i svašta. Zašto mi ne bi uvezli potrošene političare iz Finske, opet pod navodnicima koji znamo da se drže jednog dana ne znam imaginarnog reda koji kod nas ja uopće ne znam da li će ikada biti. Eto toliko, taj prijedlog, zašto ne bi uvezli političare?
MARIO HARAPIN:
Bus ili dva, jedan autobus, dva političara. Može. Hvala.
PREDSJEDNIK:
Vi ste se ovako dosta figurativno izrazili, ali ja ću vam reći. Mi moramo uvesti europske standarde i onda će u tim standardima biti i europski političari u Hrvatskoj. To je ono što moramo učiniti. Zato mi moramo ući u Europsku uniju da poslovi političara, poslovi institucija budu transparentni svakom našem građaninu, hrvatskoj javnosti, ali i svijetu i Europi u koju želimo ući.
MARIO HARAPIN:
Ali mi imamo hrvatske standarde. Evo primjer tome je Radimir Čačić će ipak izgleda u saborske klupe iako je to protivno zakonima. Vladajuća većina u Hrvatskom saboru će na taj način dva puta pregaziti zakon koji su i sami izglasali. 
Prvi put je to bio požeško-slavonski župan Anto Bagarić, a sada i Čačić. Obojica su zakasnili javiti se i onda su se odlučili ipak da bi htjeli biti saborski zastupnici. Kakva je to poruka građanima ako sami saborski zastupnici gaze zakone koje su izglasali?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, klasični Rim bio je jako dobro organizirana država. Danas kad gledate rimsko pravo, kad gledate institute rimskog prava oni su bili na zavidnoj razini, na razini koju mnoge zemlje do sada još nisu postigle. Ali u Rimu se je reklo – a ja ću vam to ponoviti – što od početka ne valja ni s vremenom ne može postati dobro.
Tako kad je prvi puta s gospodinom Bagarićem prekršen zakon to je bila poruka da će se zakon kršiti i dalje. Dakle, što od početka ne valja ne može ni poslije postati dobro. A, evo, ponavlja se.
MARIO HARAPIN:
Idemo čuti i slijedeći telefonski poziv. Čujemo li se? Izvolite, dobar dan.
SLUŠATELJ:
Dobar dan. Ja vas lijepo pozdravljam i gospodina Predsjednika. Ovo se sada ovih dana fama uhvatila oko kupovanja diploma, ispita itd. Mene zanima još nešto što misli gospodin Predsjednik u vezi toga. Mi kad glasamo za Parlament mi ne glasamo za ljude koji će tamo ući nego za njihove stranke. I sad postoji li mogućnost da se i tamo kupuju mandati, jer mi ne glasujemo – opet ponavljam – mi ne možemo reći tko će tamo ući. Kad mi izaberemo stranku oni kažu što i kako dalje. Šta misli Predsjednik u vezi toga?
PREDSJEDNIK:
Evo ja se isto s vama slažem. Treba personalizirati izbore, pa neka stranke za svoj izborni okrug predlože koga hoće, ali onaj tko u tom okrugu bude izabran on će biti predstavnik toga okruga iz ne znam bilo koje stranke. Ali mi danas nemamo izbore personalizirane. I vaš slušatelj ima sasvim u pravu. Glasa se za stranku, za jednu veliku listu. Vi ne znate tko će s te liste doći, ali vi ne znate ni tko je vaš zastupnik u Saboru. Zato bi bilo dobro da se jednog dana napravi novi Izborni zakon u kome će građani znati za koga glasaju.
MARIO HARAPIN:
Ali evo stvar se promijenila možda na bolje kroz lokalne izbore, gdje ćemo imati izravan izbor lokalnih dužnosnika dakle i župana i gradonačelnika. Ali ne mislite li da će tu doći možda i do nekakve kohabitacije, a to će na lokalnim razinama posebno doći do izražaja ako primjerice gradonačelnik ili načelnik bude iz jedne stranke, a vijeće iz druge stranke. Tu se može često puta i osporiti rad gradonačelnika i nekakve lokalne uprave?
PREDSJEDNIK:
Točno. Bit će veća međusobna kontrola i mislim da će to biti jako dobro. Neće se moći manipulirati sa lokalnom samoupravom. Dakle bit će veća međusobna kontrola. Ja sam posjetio poduzeće Zagrebački tramvaj. Malo sam prošao Zagrebom zajedno sa gradonačelnikom Bandićem. Vidjeli smo dosta toga, ali i osjetili udobnost novog tramvaja. Bilo bi dobro da su svi tramvaji novi ako budu u dogledno vrijeme, jer su mi rekli da dolazi još nekoliko stotina novih tramvaja u promet. Malo smo razgovarali i o funkcioniranju policije. Ja sam rekao da bi bilo dobro da šefa lokalne policije, dakle šefa policije grada bira Gradska skupština, jer mislim da oni najbolje znaju tko može obaviti taj posao najprofesionalnije, a da država bude odnosno nadležno Ministarstvo, ministar unutrašnjih poslova da kontrolira samo zakonitost izbora da li je onaj izabrani šef policije kvalificiran, da li ima godine staža, a ne da li pripada ovoj ili onoj stranci. Da li je za ovu ili onu političku opciju, nego da li on najkvalitetnije obavlja policijske poslove. I ja vam tvrdim takvi šefovi policije bi sigurno više pridonijeli nego šefovi policije koji ovise samo o ministru, a o onima s kojima on svakodnevno radi sa gradskim i općinskim skupštinama s njima nema ništa.
MARIO HARAPIN:
Idemo čuti i slijedeći telefonski poziv. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJ:
Dobar dan. Gospodina Predsjednika bih pozdravio i vas u studiju. Jedno pitanje za gospodina Predsjednika, ne pitanje nego ovako više kao komentar u odnosu Predsjednika i predsjednika Vlade.
Gospodine Predsjedniče vi ste nešto rekli o tome. Međutim, ja se bojim da Vi sa gospodinom predsjednbikom Vlade ne možete baš na ravnopravnoj osnovi komunicirati, jer ova njegova rečenica neki dan koja je bila kad je rekao da on može trpiti još godinu dana vaše savjetnike, ja mislim da je on rekao da neće vas trpiti više. Slušajte, on kao predsjednik Vlade može biti jak čovjek šta se ovdje u Splitu kaže jak kao jak. To je jedan ovako izraz koji je lokalni koji se za njega kaže kao jak čovjek.
Međutim, njegova bahatost ide dotle da može i to reći, a dosta je ono prije godinu dana, dvije koliko je bilo u Sisku kad je onog gospodina na Skupštini grada upozorio da šta on ima tu govoriti. U ovom kraju se doli južnije kaže da on otprilike čak na tim sastancima razgovara da je to vrlo nezgodno. Tako da sumnjam da Vi možete s njim komunicirati na nekoj osnovi Vi kao predsjednik najprije nemate ovlasti vjerojatno kakve su onda u to vrijeme dokinute.
Međutim on je, ja ne bi to reka bahatost HDZ-a se nastavlja i tu je ta glavna stvar. Prema tome, mi nemamo nikakve koristi bojim se od te komunikacije. Vi ga samo možete upozoravati, ali on vas ne sluša ni vas ni vaše savjetnike. Eto živjeli. 
MARIO HARAPIN:
Dobro, hvala vam lijepa.
PREDSJEDNIK:
Hvala vam lijepo. Gledajte ja imam određene ovlasti koje mi daje Ustav i ja se njih držim. Predsjednik Vlade nije izabran na općim izborima. Njega je potvrdio Sabor u kome većinu ima Hrvatska demokratska zajednica i njeni koalicioni partneri.
Međutim, Vlada ima svoje odgovornosti, ali imamo neke poslove gdje se pojavljuje i Vlada i Predsjednik i u tom slučaju mi moramo komunicirati. Ja ne mogu donositi odluke, ali sigurno mogu zauzimati stav, argumentirani stav o kome Vlada mora voditi računa. Jer na kraju vrijeme sve potvrđuje ili demantira. Zato je važno i za Vladu da sa Predsjednikom ima usuglašene stavove kada su strateški interesi u pitanju.
MARIO HARAPIN:
Negdje prije ljeta ste najavili da ćete zatražiti sjednicu Vlade odnosno da ćete predložiti sjednicu Vlade, jer ne možete ju Vi zatražiti prema Ustavu o stanju u gospodarstvu. Sada smo imali dakle i Zagrebački velesajam. Je li došlo vrijeme da tako nešto predložite i da se to održi još u ovoj godini?
PREDSJEDNIK:
Mislim da je sada vrijeme i da to moramo prije Nove godine učiniti. Naime ako uzmete ovaj karambol koji se dogodio u američkom gospodarstvu gdje stotine milijardi Vlada izdvaja da zaustavi bankrot najvećih financijskih institucija Amerike ta tutnjava koja se čuje preko oceana mora se osjetiti sutra i u Hrvatskoj. I zato mi moramo biti spremni i imati mjere s kojima možemo ublažiti tu štetu koja nastaje čitavom svijetu, a ne samo Americi.
Ja sam rekao prije godinu dana da se tutnjava te financijske krize čuje, ali da će se brzo i osjetiti. Evo sad ćemo je brzo i osjetiti.
MARIO HARAPIN:
Pahorovi socijaldemokrati relativni pobjednici su izbora u Sloveniji. Kako će se to odraziti na hrvatsko-slovenske odnose?
PREDSJEDNIK:
Nije na meni da ocjenjujem bilo čije izbore, pa tako niti izbore u Sloveniji. Ali, mi nismo mogli riješiti nekoliko slučajeva koji su sporni. Nismo mogli riješiti recimo tu graničnu crtu i na moru i na kopnu, a to je rješivo. Ja se nadam da će i novi predsjednik i Vlada da će pomoći, slovenski predsjednik i slovenska Vlada da će pomoći da dođemo do najrazumnijeg rješenja, a to znači ako se ne možemo dogovoriti, a očito da se ne možemo dogovoriti idemo dati predmet Međunarodnom sudu pravde u Haagu i neka on donese pravorijek. Hrvatska prihvaća svaku odluku suda. Ja ne znam zašto Slovenija ne bi prihvatila koja je članica Europske unije.
MARIO HARAPIN:
No ipak možda očekujete li bolje kontakte nego što je to bilo možda za vrijeme Janšine vlade?
PREDSJEDNIK:
Teško je reći što možemo očekivati. Ja očekujem svakako da će doći do malo bližih odnosa, do toplijih odnosa. Ali, njima nije tako jednostavno, jer je taj problem granični slučaj doveden do usijanja i nije lako danas u Sloveniji reći čujte, ovaj hrvatski prijedlog da se ide na međunarodnu sudsku instancu je dobar. Njima treba istovremeno da shvate da taj problem moramo riješiti. Nismo ga riješili onda kada je Slovenija išla u Europsku uniju. Mi isti taj problem imamo danas. I s pravom naši građani postavljaju pitanje kako je Slovenija mogla ući u Europsku uniju, a nije riješila granično pitanje s Hrvatskom, a danas Hrvatska to mora riješiti.
Dakle, ima puno razloga na današnjoj vlasti u Sloveniji da se to pitanje riješi, jer je rješivo.
MARIO HARAPIN:
Pred kraj smo emisije. Primit ćemo ja mislim još jedan telefonski poziv. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA:
Dobar dan. Zovem iz Splita. Htjela bih pozdraviti Predsjednika. Nekako mi je baš žao šta mu ističe taj mandat, mada se neki i raduju. Zapravo ne znam tko bi i ko miroljubivi takav može opet doći uopće na tu funkciju, jer u nas svi nešto kopaju po jamama i vade neku prošlost. Htjela bih pitati Predsjednika zapravo mada je on prije već o tome nešto govorio kako će naši ljudi uopće preživjeti. Ja znam da ljudi moje generacije 50-tih godina praktički umiru od gladi, jedva preživljavaju, a da ne govorim o tome da naša djeca koja sad imaju ne znam od 17 do 25 godina nemaju baš nekakvu perspektivu niti neki svijetao pogled u budućnost niti sa tim obećanjima o Europskoj uniji. Mislim da veliki broj građana ne bi uopće želio ući u tu Europsku uniju. Radije bi nekako da Europska unija uđe u nas. Eto, to je moje pitanje.
MARIO HARAPIN.
Hvala vam lijepo na pitanju.
PREDSJEDNIK:
Evo vidite, upravo pitanje vrijednosti je kod nas pomjereno. Više nitko ne pita za stvaranje novoga, za proizvodnju, za izvoz nego mešetarenje. Mešetarenje je postalo kategorija po kojoj se ocjenjuje čovjek da li je uspio u mešetarenju. Mi moramo stvarati nove vrijednosti. Moramo stvarati državu znanja. I ja se s ministrom Primorcem slažem da moramo biti država u kojoj znanje se plaća, u kojoj se rad plaća i u kojoj se može pošteno od rada živjeti onda neće biti kupovanja ispita, onda neće biti kupovanja liječnika, onda će sistem funkcionirati.
MARIO HARAPIN:
Evo i na samome kraju zanima me, kod vas je bio državni tajnik Svete stolice kardinal Bertone. Ispunili ste svoje obećanje i gospodinu Bertoneu ste dali pojedine govore vojnog ordinarija Jezerinca odnosno njegove istupe za koje ste Vi često puta rekli da su politički. Što je Bertone rekao, kako je on to komentirao?
PREDSJEDNIK:
Ja vam ne  mogu prenositi o čemu smo mi sve razgovarali. Ali ja mogu reći što sam ja rekao i državni tajnik je rekao da bi bilo dobro da biskupi zajedno sa mnom sjednu za stol i da raspravimo samo na bazi argumenata. Ali sam mu rekao da ja ne mogu dozvoliti politiku u vojsci. Mi smo one časnike koji su pokušali ući u politiku, a ostati u vojsci, mi smo im omogućili da uđu u politiku, ali nisu mogli ostati u vojsci. Isto to je što se odnosi ina vojne vikare, na vojnog ordinarija.
Ja sam rekao ukoliko on nastavi politički djelovati, a primati plaću u vojsci on neće imati pristupa u vojsku. I ja mislim da će se biskup Jezerinac toga držati.
MARIO HARAPIN:
Dobro. A, kad možemo očekivati taj vaš sastanak sa biskupima?
PREDSJEDNIK:
Ja to ne znam. Meni je Bertone obećao upravo to da je on doveo biskupe na Kubi na razgovor sa Fidelom Castrom onda ne vidi ni jedan razlog zašto ne bi sa mnom sjeli biskupi.
MARIO HARAPIN:
Gospodine Predsjedniče, hvala vam najljepša na razgovoru.
PREDSJEDNIK:
Molim. Hvala i vama.
MARIO HARAPIN:
Poštovani slušatelji, završava još jedna emisija prvog programa Hrvatskog radija „S Predsjednikom uz kavu“. Do slušanja.

/Završeno u 16,30 sati./