Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić rekao je na misi za domovinu da kao vjernik i građanin nije ravnodušan gledajući kako se u Hrvatskoj zadire u temelje ljudskoga postojanja te je pozvao državu da je dužna svojim zakonima štititi svoje građane.
"Ovdje gdje se zid apside ove crkve gotovo oslanja na zidove Hrvatskoga sabora, kao vjernici se pitamo: čime su vođeni predlagatelji i donositelji zakona, i misle li ti predstavnici naroda, misle li hrvatski ljudi na to da se svaki zakon odražava na društveni život", rekao je Bozanić u homiliji u crkvi Svetog Marka na misi za Domovinu prigodom Dana državnosti kojoj su nazočili predstavnici državne, gradske, vojne vlasti predvođeni predsjednikom RH Ivom Josipovićem i izaslanikom predsjednika Hrvatskog sabora Josipom Lekom.
Bozanić je pojasnio da ne misli na mnoštvo zakona koji uređuju razne odnose, nego na zakone koji se tiču otajstva života, na zakone koji se tiču obitelji.
"Ako mi napuštamo Boga, oslonac i nadu svoga života, nemojmo se čuditi da će se u nama, u Hrvatskoj, širiti osjećaj napuštenosti, beznađa i nasilja", rekao je.
Upozorio je kako bez obzira koliko prigovarali Crkvi, obrušavali se na nju, povlačili je kroz medije, prikazivali je bilo zaostalom, bilo neosjetljivom, bilo bogatom, da bi postigli nešto drugo, ti isti ljudi koji to čine ne tražeći istinu, neće moći pobjeći od plodova onoga sjemena što su ga posijali ili ga siju.
"Suočavamo se s činjenicom da se iz dana u dan pokušava na čudan način tumačiti dar života, vrijednost obitelji, bez suočavanja s istinom života u otvorenosti prema svima, a naročito prema znanstvenim uvidima. To nastojanje, koje je veoma pogubno, muti pogled braneći površne i sebične interese", kazao je Bozanić.
Bozanić je upozorio na nužnost poštivanja pravednosti, gdje je najbolnije vidjeti ljude koji rade, a ne primaju plaću, ili radnike koji gube posao ili mladež koja ga ne nalazi.
"Dok vidimo da se u našoj Domovini, bez suglasnosti o temeljnim vrijednostima, promiču pogubne težnje u odgoju, zastupaju zabrinjavajući stavovi kojima je na prvome mjestu zarada nekolicine; dok se zauzimamo za zaštitu stvorenoga svijeta, tih prirodnih bogatstava, nama danih na upravljanje i čuvanje; ističemo da je konačni cilj kršćanstva ljubav koja nadilazi svako društvo i povijest, a da je država dužna u socijalnoj zauzetosti zakonima i drugim mjerama štititi svoje građanke i građane, posebno vodeći računa o nezaštićenima i ugroženima", naglasio je Bozanić.
Istaknuo je kako je crkva svetoga Marka slika Crkve u raznim društvenim sustavima. "Ona je tu i govori o prisutnosti Crkve na koju će se i dalje vikati zašto se miješa u društveni i politički život; koju će se prozivati da nije dovoljno glasna. A ona sa svojim vjernicima i dalje govori da je u životu potrebno osloniti se na Boga ljubavi i da je čovjek pozvan biti blizu čovjeku, posebno čovjeku u potrebi", rekao je Bozanić.
Upozorio je da je svijet medija, u svome usponu, postao glasnogovornikom teze o nepostojanju apsolutnosti istine, stavljajući na prijestolje pojedinca i stvarajući novu idolatriju tehnologije.
"Razumljivo je zbog čega se na meti našlo kršćanstvo, jer upravo su ta dva načela u suprotnosti s kršćanskim naukom. No, u toj se sučeljenosti, u radikalnim postavkama istodobno otkrivaju i granice koje rađaju novu krizu – egzistencijalnu", naglasio je.
Istaknuo je da na crkvi Sv. Marka postoji više ulaza što pokazuje katoličku otvorenost prema svima jer, kazao je katolička kultura od najranijih početaka povezuje različite narode, jezike i običaje, pridonoseći razvoju znanosti i kulture.
"Ova crkva na ovome trgu i nama danas postavlja pitanje jesmo li izabirali i izabiremo li istinske vrijednosti. No, ova crkva daje ujedno i odgovore kako je hrvatski narod tijekom povijesti opstao i čega se držao, što su bili stupovi svoda na kojemu se iznutra nalaze lukovi kao metafora pripadnosti nebu, a izvana grbovi koji očituju pripadnost hrvatskoj domovini", dodao je.
"Jedno je vrijeme ovoj crkvi dalo sklad i ljepotu; neka druga vremena su je zanemarila, zapustila; bila je udarana i spaljena; obnavljana i ukrašavana. I danas ju je lijepo vidjeti kao utjehu i potvrdu snage duha hrvatskoga čovjeka koji se nije predavao i koji je branio svoja prava", ocijenio je Bozanić.