Hrvatski predsjednik Stipe Mesić ocijenio je u četvrtak u Madridu da još postoji mogućnost da se pronađe formula koja bi Hrvatskoj omogućila da s Europskom unijom počne pregovore o članstvu unatoč zamjerkama zbog nepotpune suradnje s Haškim sudom (ICTY). 
"Mislim da možemo naći formulu prema kojoj bi bili zadovoljni svi, mi da još obavimo određene korake, a Europa da nas primi u svoj krug, da počnu pregovori", rekao je Mesić nakon sastanka s luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom, trenutačno predsjedavajućim Europske unije. Dio članica EU s Velikom Britanijom na čelu želi odgodu pregovora zakazanih za 17. ožujka jer Hrvatska nije ispunila svoju obvezu lociranja i izručenja haškoga optuženika generala Ante Gotovine ICTY-u. U razgovoru s Junckerom razmatrani su koraci koji bi omogućili rješavanje tog problema, rekao je Mesić.
"Kako će to ići, to ćemo znati u narednih nekoliko dana", rekao je Mesić. Predsjednik Republike završio je svoju današnju seriju bilateralnih sastanaka u sklopu sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji o terorizmu razgovorom s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom s kojim je razmotrio stanje u regiji i bilateralna pitanja.
Tijekom dana, predsjednik Mesić se sastao s predsjednikom SCG Svetozarom Marovićem, njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fisherom, francuskim ministrom vanjskih poslova Barnierom te španjolskim premijerom Zapaterom.

Koliko je Hrvatska bliža Europi, toliko joj je bliža i Srbija i Crna Gora i obje trebaju žuriti u Europu, između ostalog i zato da bi onemogućile negativne snage iz prošlosti, kazao je u Madridu predsjednik SiCG Svetozar Marović nakon sastanka s hrvatskim kolegom Stjepanom Mesićem.
Dvojica predsjednika redovito se sastaju kako bi razmijenili mišljenja, a i prigodom multilateralnih susreta, rekao je Mesić u izjavi za javnost, nakon sastanka održanoga na marginama međunarodnog skupa o borbi protiv terorizma.
"Nije bitno tko će prvi, bitno je da (zemlje članice EU-a) europske ciljeve jugoistoka podrže pravodobno, kako ne bi davale prostor za djelovanje snagama prošlosti", rekao je Marović.
On je relativizirao formiranje vlade takozvane republike srpske krajine u izbjeglištvu. Europske težnje ne mogu zaustaviti "ni razne poruke prošlosti, koje smo mogli čuti ovih dana o tome kako se kao formira neka vlada za srpsku krajinu u tajnosti. To su poražene priče", zaključio je Marović u nadi da će i on i Mesić i na madridskom skupu uspjeti argumentima uvjeriti partnere da regija mora žuriti u Europu. "Hrvatske ambicije ne mogu nikome štetiti nego mogu pomoći čitavoj regiji, da se okrene prema europskim standardima", rekao je Mesić.

U odvojenim razgovorima s Joschkom Fischerom i Michelom Barnierom, ppredsjednik Mesić je rekao da Hrvatska ne želi da se Europa dijeli na pitanju početka pregovora o njezinu ulasku u EU. "Ne treba praviti fetiš", oko datuma 17. ožujka, kazao je tom prigodom Mesić, uoči summita EU-a na kojem bi idućeg tjedna moglo doći do odgode početka pregovora zbog neizručenja hrvatskoga generala Ante Gotovine. U razgovoru su Fischer i Barnier izrazili nadu da će biti moguće naći rješenje kojim se neće bitno negativno utjecati na hrvatski put prema EU.

Želja je Španjolske da Haški sud (ICTY) može potvrditi da Hrvatska surađuje sa Sudom i ispunjava uvjete potrebne za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji, rekao je u četvrtak u Madridu španjolski premijer Jose Luis Zapatero.
Španjolski je premijer to kazao hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću tijekom kratkog bilateralnog sastanka na marginama završnog dana Konferencije o demokraciji i borbi protiv terorizma u Madridu. "Španjolska želi da ICTY može potvrditi da Hrvatska surađuje u potrazi za optuženikom Haškog suda, te da ispunjava uvjete potrebne za početak pregovora s EU-om", rekao je Zapatero, a prenijela služba za medije španjolske vlade. Španjolska također zna da Hrvatska ne štedi napore kako bi ispunila zahtjeve Haškog suda, dodaje se u izjavi španjolske službe za medije. Španjolska je članica Europske unije koja je dosad uvijek zagovarala širenje europskog bloka i nije postavljala nikakvih zahtjeva za pristup deset članica, koje su ušle u EU 2004. godine, a ne iznosi nikakve posebne zahtjeve ni za idući krug zemalja: Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku, te Tursku.