Sastanak u Salzburgu, Austrija (srpanj 1993.)
(prigodom otvaranja «Salzburškog festivala»)

Sudjelovali su:
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Richard von Weizsäcker, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike

Izjava Václáva Havela: «Predsjednici su u drugačijem položaju od vlada. Vlade moraju rješavati mnoga specifična politička, gospodarska i druga pitanja. Vlade također izravno ovise o volji birača i zbog toga do određene mjere žive 'od izbora do izbora'. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i dopušta im da dugoročno gledaju na određene zadatke. Čini mi se da je jedan od zadataka – iako ne jedini - predsjednika da stvore povoljnu međunarodnu ozračje u kojima vlade mogu bolje djelovati.» Václáv Havel, Salzburg, 24. srpnja 1993.

Prvi sastanak: Litomysl, Češka (15.-16. travanj 1994.)
Sudjelovali su:
• Richard von Weizsäcker, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske
• Lech Walesa, predsjednik Republike Poljske
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Michal Kováč, predsjednik Slovačke Republike
• i domaćin Václáv Havel, predsjednik Češke Republike

Glavne teme sastanka:
• položaj i uloga Srednje Europe i njezina integracija u Europsku Uniju
• budući europski poredak koji će osigurati uspješan razvoj srednjoeuropske regije
• suradnja srednjoeuropskih zemalja
• odnosi s Rusijom
• uzroci i konačni završetak «krize na Balkanu»

Neki od jednoglasno prihvaćenih zaključaka predsjednika:
U srednjoj Europi prevladavaju opći civilizacijski standardi, aktualni i dugoročni interesi, objektivne potrebe za trajnu sigurnost, stabilizacija i miran suživot i sveobuhvatna suradnja. U odnosima između srednjoeuropskih država i zapadne Europe postoji uzajamni interes da se srednjoeuropske države pridruže Europskoj uniji

Drugi sastanak: Keszthely, Mađarska (26.-27. svibnja 1995.)
Sudjelovali su:
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Oscar Luigi Scàlfaro, predsjednik Talijanske Republike
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Michal Kováč, predsjednik Slovačke Republike
• Roman Herzog, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Lech Walesa, predsjednik Republike Poljske
• i domaćin Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske

Glavne teme sastanka:
• razvoj europskih integracijskih procesa i mogućnosti proširenja Europske unije na države srednje Europe
• problemi vezani uz daljnji razvoj Europske unije te zahtjevi s kojima se suočavaju buduće članice EU
• gubitak suvereniteta kao rezultat pridruživanja Europskoj uniji
• svijest o europskom identitetu te povezanosti europskog i nacionalnog identiteta
• jačanje sigurnosti u srednjoeuropskoj regiji u kontekstu proširenja NATO-a na istok

Zajednička izjava: U zajedničkoj izjavi predsjednici osam zemalja osudili su rat u Bosni i Hercegovini, manjak uvažavanja UN-ovih snaga, nepoštivanje UN-ovih rezolucija, namjerno ometanje humanitarnih akcija. Također su podržali NATO-ve aktivnosti nastale kao odgovor na agresivna djelovanja strana u sukobu u Bosni i Hercegovini. Uputili su poziv stranama u sukobu da obustave ratna djelovanja i poštuju UN-ove rezolucije.

Treći sastanak: Lancut, Poljska (7.-8. srpnja 1996.)

Sudjelovali su:

Glavne teme sastanka:

• zajednička Europa – zajednička odgovornost državnih poglavara-vođa u izgradnji budućeg ustroja Europe

• uloga Srednje Europe u procesu ujedinjenja europskog kontinenta

• prepreke i teškoće u izgradnji zajedničke Europe

• novi sigurnosni ustroj Europe

• istočna politike buduće Europske unije

Četvrti sastanak: Piran, Slovenija (6.-7. lipanj 1997.)
Sudjelovali su:
• Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske
• Oscar Luigi Scàlfaro, predsjednik Talijanske Republike
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Roman Herzog, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Michal Kováč, predsjednik Češke Republike
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• i domaćin Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije

Tema sastanka: «Nacionalna ili građanska država – moguća budućnost Srednje Europe i Europe»

Piranski sastanak na vrhu donio je trostruku poruku: uvjerenje da sve europske države i narodi pripadaju ujedinjenoj Europi, da je sigurnost prirodna težnja svih europskih naroda i povjerenje da će stvaralačka snaga srednjoeuropske misli i dalje trajati.

Peti sastanak: Levoča, Slovačka (23.-24. siječanj 1998.)
Sudjelovali su:
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske
• Oscar Luigi Scàlfaro, predsjednik Talijanske Republike
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Roman Herzog, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Leonid Kučma (gost), predsjednik Ukrajine
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Emil Constantinescu (gost), predsjednik Rumunjske
• Petar Stojanov (gost), predsjednik Republike Bugarske
• i domaćin Michal Kováč, predsjednik Slovačke Republike

Tema sastanka: Civilno društvo – nada ujedinjene Europe

Šesti sastanak: Lavov, Ukrajina (14.-15. svibanj 1999.)
Sudjelovali su:
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Roman Herzog, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Emil Constantinescu, predsjednik Rumunjske
• Petar Stojanov (gost), predsjednik Republike Bugarske
• i domaćin Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine

Tema sastanka: Ljudska dimenzija pan-europskih i regionalnih integracija i njihova uloga u izgradnji Europe

Zajednička izjava: U zajedničkoj izjavi usvojenoj na sastanku, predsjednici su izrazili duboku zabrinutost zbog situacije na Balkanu. Osudili su sustavna nasilna djelovanja na Kosovu i izrazili žaljenje zbog žrtava kao i zbog patnji nevinog civilnog stanovništva u čitavoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. U zajedničkoj izjavi također su pozdravili napore koje je međunarodna zajednica poduzela da što prije zaustavi humanitarnu katastrofu u SR Jugoslaviji i pozvali vladu u Beogradu da prihvati obveze postavljene od strane međunarodne zajednice kao uvjet za mirno rješenje. Čim se ispune zahtjevi međunarodne zajednice, vojna akcija NATO-a više ne bi bila potrebna. Predsjednici su iskazali posebno poštovanje Vijeću sigurnosti za rješavanje krize i izjavili da treba istovremeno započeti razoružanje i raspuštnje OVK-a.

Sedmi sastanak: Székesfehérvár, Mađarska (28.-29. travnja 2000.)
Sudjelovali su:
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Johannes Rau, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Emil Constantinescu, predsjednik Rumunjske
• Petar Stojanov, predsjednik Republike Bugarske
• Rudolf Schuster, predsjednik Slovačke Republike
• Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Talijanske Republike
• Stjepan Mesić (gost), predsjednik Republike Hrvatske
• i domaćin Árpád Göncz, predsjednik Republike Mađarske

Tema sastanka: Temelji suživota u trećem tisućljeću

Zajednička izjava: Predsjednici su u zajedničkoj izjavi priopćili da je pristupanje, zasad neformalno, novih članica postavilo pitanje zajedničkog razmatranja proširenja grupe i njeno pojačano djelovanje. Zajednička izjava potvrdila je predanost predsjednika srednjoeuropskih država zajedničkim vrijednostima i proširenju Europske unije, ali je također upozorila na prijetnju ksenofobije i na kršenja manjinskih prava. Istaknuli su da zajednički razvoj i prekogranična suradnja mogu uvelike pridonijeti ukidanju granica i pojačati svijet o međuovisnosti. Nadalje, predsjednici su naglasili da posebna pozornost treba biti usmjerena na očuvanje okoliša.

Osmi sastanak: Verbania i Stresa, Italija (8.-9. lipanj 2001.)
Sudjelovali su:
• Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije
• Ferenc Mádl, predsjednik Republike Mađarske
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Johannes Rau, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Ion Iliescu, predsjednik Rumunjske
• Petar Stojanov, predsjednik Republike Bugarske
• Rudolf Schuster, predsjednik Slovačke Republike
• Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske
• Vojislav Koštunica, predsjednik Savezne Republike Jugoslavije
• Vladimir Voronjin, predsjednik Republike Moldove
• i domaćin Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Talijanske Republike

Teme sastanka: Vrijednosti slobode i demokracije u Europi, države šire Europe i projekt europskog ustava, europski kulturni identitet

Deveti sastanak: Brdo, Bled, Slovenija (31.svibanj-1.lipanj 2002.)
Sudjelovali su:
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Václáv Havel, predsjednik Češke Republike
• Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Talijanske Republike
• Rudolf Schuster, predsjednik Slovačke Republike
• Johannes Rau, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Boris Trajkovski, predsjednik Republike Makedonije
• Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske
• Ferenc Mádl, predsjednik Republike Mađarske
• Vojislav Koštunica, predsjednik Savezne Republike Jugoslavije
• Ion Iliescu, predsjednik Rumunjske
• Vladimir Voronjin, predsjednik Republike Moldove
• Georgi Parvanov, predsjednik Republike Bugarske
• Beriz Belkić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
• i domaćin Milan Kučan, predsjednik Republike Slovenije

Tema sastanka: uloga Srednje Europe u integraciji Europe i dostignuća u tranzicijskom procesu u državama Srednje Europe

Deseti sastanak: Salzburg, Austrija (22.-23. svibanj 2003.)
Sudjelovali su:
• Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Talijanske Republike
• Rudolf Schuster, predsjednik Slovačke Republike
• Johannes Rau, predsjednik Federalne Republike Njemačke
• Boris Trajkovski, predsjednik Republike Makedonije
• Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske
• Ferenc Mádl, predsjednik Republike Mađarske
• Ion Iliescu, predsjednik Rumunjske
• Vladimir Voronjin, predsjednik Republike Moldove
• Georgi Parvanov, predsjednik Republike Bugarske
• Alfred Moisiu, predsjednik Republike Albanije
• Janez Drnovšek, predsjednik Republike Slovenije
• Václav Klaus, predsjednik Češke Republike
• Svetozar Marović, predsjednik Srbije i Crne Gore
• Borislav Paravac, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
• i domaćin Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije

Teme sastanka: «Nakon proširenja – budućnost Srednje Europe u proširenoj Europi», perspektive razvoja Srednje Europe nakon proširenja Europske unije, uloga sadašnjih i budućih članica Europske unije u ostvarivanju «europske budućnosti» u državama Jugoistočne Europe

Jedanaesti sastanak: Mamaia, Rumunjska (27.-28. svibanj 2004.)
Sudjelovali su:
• Alfred Moisiu, predsjednik Republike Albanije
• Thomas Klestil, predsjednik Republike Austrije
• Sulejman Tihić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
• Georgi Parvanov, predsjednik Republike Bugarske
• Václav Klaus, predsjednik Češke Republike
• Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske
• Johannes Rau, predsjednik Savezne Republike Njemačke
• Carlo Azeglio Ciampi, predsjednik Talijanske Republike
• Branko Crvenkovski, predsjednik Republike Makedonije
• Vladimir Voronjin, predsjednik Republike Moldove
• Aleksander Kwaśniewski, predsjednik Republike Poljske
• Svetozar Marović, predsjednik Srbije i Crne Gore
• Rudolf Schuster, predsjednik Slovačke Republike
• Janez Drnovšek, predsjednik Republike Slovenije
• Leonid Kučma, predsjednik Ukrajine
• Ferenc Mádl, predsjednik Republike Mađarske
• i domaćin Ion Iliescu, predsjednik Rumunjske

Tema sastanka: posljedice proširenja Europske unije na političkom, geostrateškom i gospodarskom planu, potvrda zajedničke vizije daljnjeg proširenja Europske unije, učvršćivanje zajedničkog akcijskog programa za podršku procesu demokratizacije na zapadnom Balkanu i za europsko savezništvo sa širim susjedstvom Europske unije