Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić pozvao je predsjednike najvećih sindikalnih središnjica na prvi konzultativni sastanak, kako bi se neposredno upoznao s pogledima sindikalnih središnjica - kao socijalnog partnera - na ključne probleme socijalne i ekonomske politike Hrvatske.
Razgovaralo se o planiranim ekonomskim i socijalnim reformama, te posebno o reformi zdravstva, stanju mirovinskog sustava, nastavku privatizacije na osnovama novog Zakona o privatizaciji i novog Zakona o radničkom dioničarstvu, kao i o reformi tržišta rada, odnosno poticajnim mjerama za novo zapošljavanje.
Konstatirano je da su socijalno partnerstvo i tržišne reforme vrlo usko povezani, te da socijalno partnerstvo za cilj mora imati stvaranje uvjeta u kojima poslodavci neće povećati svoju dobit na štetu zaposlenika, ali i da zaposlenici neće moći povećati svoje plaće na račun poslodavaca, neovisno o rezultatima poslovanja gospodarstva. Naglašeno je kako se u Hrvatskoj mora izgraditi ravnoteža između povećanja konkurentnosti gospodarstva i poticanja poduzetništva, ali uz poštovanje temeljnih socijalnih i radnih prava zaposlenika. Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj moralo bi kočiti tendencije koje vode nezaposlenosti, te stimulirati mjere razvojne politike koje vode punoj zaposlenosti i ravnomjernijoj raspodjeli dohotka. Pri tom je istaknuta potreba stvaranja širokog društvenog konsenzusa koji će poticati brži razvoj hrvatske ekonomije.
Osim toga, naglašeno je kako je kroz socijalno partnerstvo potrebno spriječiti socijalne konflikte, koji bi mogli negativno djelovati na brži ekonomski razvitak. Socijalno partnerstvo – kroz djelovanje Gospodarsko socijalnog vijeća i suradnju između države (Vlade Republike Hrvatske), sindikata i poslodavaca (Hrvatske udruge poslodavaca), trebalo bi djelovati na konstantni gospodarski rast i punu zaposlenost. Socijalni mir, jačanje društvene kohezije i reforme nemaju alternative, istaknuto je na sastanku.
Model ekonomskog i socijalnog razvitka, vrsta tržišnog modela države i društva, te gospodarstva kojeg želimo razvijati je europski model tržišno – socijalnog gospodarstva, a ne neoliberalni model.
Sindikalne središnjice podržale su Predsjednikove inicijative upućene Vladi, da se pripremi i, nakon rasprave, usvoji Nacionalni razvojni program, srednjoročna strategija gospodarskog razvoja, te da se – nakon neuspjeha pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj – formulira nova strategija privatizacije i usvoji novi hrvatski model privatizacije, koji bi bio socijalno osjetljiv, ali i da se posebnim poreznim olakšicama stimulira sudjelovanje zaposlenika u upravljanju poduzećima, posebice kroz radničko dioničarstvo tj. ESOP model.
Veća proizvodnja i izvoz, više novih radnih mjesta, makroekonomska stabilnost, potpuno transparentna i «socijalno osjetljiva» privatizacija, smanjivanje imovinskih nejednakosti u društvu sve su to zajednički ciljevi koje je potrebno ostvariti, istaknuto je.
Društvene reforme moraju biti primjenjivane isključivo na osnovi «socijalnog partnerstva», stanovite vrste «društvenog dogovora», kako bi se osigurala dobrovoljna i najšira politička potpora hrvatskih građana za njihovu primjenu, te ostvarila nužna socijalna kohezija hrvatskog društva jer je to demokratski standard Europske unije, kojoj težimo, naglasili su sudionici sastanka.
Tijekom sastanka razmotrene su i pretpostavke za zaključivanje socijalnog pakta na tripartitnoj osnovi, koji bi se temeljio na novoj gospodarskoj strategiji Hrvatske koja se planira dovršiti do kraja ožujka ove godine.
Naposljetku je dogovoreno da se ovakvi sastanci redovito održavaju svaka tri do četiri mjeseca, kako bi se predsjednik Republike konstantno informirao o stajalištima predstavnika sindikata o ključnim pitanjima ekonomskog i socijalnog razvoja Hrvatske, ali i o drugim konkretnim problemima.