Specijalistička bolnica "Thalassotherapia" u Opatiji danas je svečano proslavila 50. obljetnicu osnutka u nazočnosti predsjednika Stjepana Mesića i ministra zdravstva i socijalne skrbi Nevena Ljubičića.
Svečanost je održana u sklopu otvorenja 2. hrvatskog ehokardiografskog (jednodimenzijskog i dvodemenzijskog ultrazvučnog pregleda srca) simpozija s međunarodnim sudjelovanjem pred punom velikom dvoranom kongresnog centra u opatijskom hotelu "Adriatic". "Thalassotherapia" danas djeluje kao specijalistička bolnica za bolesti pluća, srca i reumatizma, kao hrvatski Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor, a pri njoj djeluje i Katedra za rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Jutros je otvoren i Akutni kardiološki odjel s 20 postelja, s danonoćnim nadzorom stanja bolesnika te je "Thalassotherapia" postala i akutna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma. Ravnatelj ustanove Emil Bratović podsjetio je na važnu ulogu Čedomira Plavšića, osnivača "Thalassotherapije" i njezina dugogodišnjeg ravnatelja. Osnovana kao institut za thalassotherapiju, nakon godinu dana postaje zavod za isto područje, a 1978. specijalistička bolnica. Ovdje je 1961. zaključen prvi ugovor o liječenju stranog bolesnika u tadašnjoj zemlji, istaknuo je Bratović.
Prije dvije godine u sklopu ustanove izgrađen je moderni Thalasso welness centar sa svim sadržajima takve ponude. Bratović je naglasio da je najveća vrijednost "Thalassotherapije" osoblje te se zbog toga mnogo ulaže u školovanje i specijalizaciju zaposlenika sve do znanstveno-nastavnog stupnja.
U budućnosti se planira otvoriti novi dijagnostički centar te uvesti sustav kakvoće ISO 2001. Ministar Ljubičić kazao je da će "Thalassotherapia" vjerojatno biti među prvim takvim zdravstvenim ustanovama koja će dobiti akreditaciju Ministarstva kao potvrdu razine kvalitete, što je utemeljeno na upravo donesenu zakonu. Predsjednik Mesić poželio je ustanovi što više uspjeha u budućnosti, rekavši da treba iskoristiti činjenicu da imućniji europski turisti više ne odlaze u udaljena središta, nego da ostaju u Europi. Simpozij završava 13. listopada.

Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je danas kako "ne zna kad će točno biti odlučeno o lokaciji terminala za ukapljeni naftni plin (LNG)", da će najvjerojatnije biti u Omišlju, no da nisu isključene ni druge lokcije kao Ploče ili Istarska županija.
Kako je rekao, bit će nekoliko lokacija za LNG jer je plin najčistije gorivo, a mi ćemo s nekoliko takvih ulaganja uspjeti podmiriti sve potrebe za plinom. Predsjednik Mesić se danas u Omišlju susreo s predstavnicima Primorsko-goranske županije i omišaljske općine. S lokalnim čelnicima razgovarao je o mogućnostima poslovanja u zemljama koje je nedavno posjetio, primjerice Azerbajdžan. Ondje, kako je kazao, za naše tvrtke ima puno posla, posebno za brodogradilišta, izgradnju cesta ili pruga.
Na upit o "Družbi Adriji Mesić je kazao da su se tom projektu opirali oni koji nisu bili obaviješteni. Svaka zemlja mora riješiti energetsko pitanje jer bez toga nema razvoja, kazao je. Ustvrdio je da će Hrvatska, ako JANAF povežemo s "Družbom Adrijom", dobiti naftu za svoje potrebe, a dio će proslijediti u Europu. Protivnici toga projekta, podsjetio je, govorili su da bi to dovelo previše tankera u Jadran, iako već sada oko 300 tankera plovi Jadranom, a najveći dio odlazi u tršćansku luku.
U nastavku posjeta predsjednik Mesić posjetio je JANAF-ove pogone na Krku, a popodne će nazočiti svečanoj akademiji u povodu 50. obljetnice opatijske Thalassotherapije. Prijepodne na svečanosti u Sveučilišnom kampusu na Trsatu položio je temeljni kamen za zgradu Studentskog centra.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić danas je u Rijeci na upit novinara ocijenio kako su najave da će Italija i Slovenija blokirati otvaranja novih poglavlja pregovaranja Hrvatske s Europskom unijom zbog primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) "nečija razmišljanja" koja ne odražavaju službeno stajalište tih susjednih država Istaknuo je da Hrvatska s tim državama surađuje te će surađivati i dalje.
Mesić je, odgovarajući na upit za komentarom negodovanja Italije zbog najave korištenja Hrvatske ratne mornarice za potrebe obalne straže, rekao da nije bitno što se komu sviđa, već da je bitno da Hrvatska radi ono što joj je pogodnije. Rekao je da je Hrvatska "mala i ne tako bogata zemlja" te da nema smisla da troši sredstva za nešto što već ima. Ako bi netko dao sredstva, mi bismo ih vrlo rado prihvatili jer prihvaćamo i savjete i sredstva, istaknuo je.
Na pitanje o potrebi uvođenja pojačanih mjera njegove sigurnosti zbog upozoravajućeg pisma iz Rusije, Mesić je rekao da nema potrebe za takvim mjerama. Riječ je o nekoliko kaznenih postupaka koji se vode u Hrvatskoj, a mnogi su zabrinuti za to, naveo je, rekavši kako je riječ o tome da je, po do sada utvrđenim podacima, iz Hrvatske "iscurilo 580 milijuna američkih dolara preko 88 računa, a da se ne zna u što su utrošeni, jasno da se koriste razne metode pa i znanje ruskog jezika".
Govoreći o načinima televizijskog praćenja predizborne kampanje, Mesić je ocijenio da bi javna televizija trebala izbore pratiti na jedan, a komercijalne na drugi način, ali u međusobnom dogovoru. Kazao je da praćenje svih očekivanih brojnih izbornih lista i političkih stranaka dovodi do zasićenja i šteti programu. Izrazio je nadu da će Rijeka ovoga puta dobiti domaćinstvo Mediteranskih igara 2013. godine rekavši da će ih i dobiti ako bude pune objektivnosti pri glasovanju.
Predsjednik Mesić danas je u Rijeci položio temeljni kamen za za prvu novu zgradu Sveučilišnog kampusa na Trsatu.

Predsjednik Stjepan Mesić danas je u Omišlju na novinarski upit poznaje li Susanne Di Mauro Bunjevac kazao da ju ne pozna te kako je "moguće da se s njom susreo kao što se danas susreo s brojnim novinarima". Di Mauro Bunjevac je po tvrdnjama Zvonimira Hodaka, odvjetnika umirovljenog generala Vladimira Zagorca, na današnjoj konferenciji za novinare trebala izvijestiti da Zagorec nije povezan s transakcijama novca na tajnim računima u inozemstvu. Odvjetnik ističe da je sinoć, bez ikakva razloga, uhićena vlasnica tvrtke iz Bruxellesa koju je u ožujku ove godine angažiralo hrvatsko Državno odvjetništvo i predsjednik države kako bi na tajnim računima pronašla kompromitirajuće podatke o Vladimiru Zagorcu. Državno odvjetništvo poslijepodne je odbacilo tvrdnje da je Susanne Bunjevac angažiralo za istraživanje tajnih računa Vladimira Zagorca, a zagrebačka policija potvrdila je da ju je jučer privela i uhitila zbog sprječavanja dokazivanja kaznenog djela za koje se tereti bivši pomoćnik ministra obrane. Komentirajući činjenicu da umirovljenu generalu Zagorcu nije blokirana sva imovina u Hrvatskoj, Mesić je rekao da o tome treba pitati mjerodavne, odnosno Državno odvjetništvo i sudove. Riječ je o tome da svi koji su se pojavili kao ulagači, a gdje nije velika transparentnost izvora novca, to uvijek nije na ime onoga tko je pravi ulagač, rekao je Predsjednik. "Zagorec je vlasnik 11 poduzeća, on je velik patriot, tako mi pišu iz Rusije da ga ne bismo smjeli dirati jer da je on jedan od najvećih patriota u Hrvatskoj", objasnio je. Mesić je kazao i kako predlaže da se uvede visoka stopa poreza na nasljedstvo, jer su, kako je rekao, "mnogi kapitali nastali u kaotično ratno vrijeme", odnosno "pljačka je izvedena u suglasnosti ili u prisutnosti vlasti". Smatra da bi na svote od jednog ili dva milijuna dolara trebalo uvesti jednu stopu poreza, a na veće svote i veće stope. To se ne bi odnosilo na manje svote, primjerice, pri kupnji dionica za jednu ili dvije tisuće eura, istaknuo je. Naglasio je da se zalaže da se oporezuju "veliki transferi" te u tom smislu spomenuo primjere prodaje tvrtaka u vlasništvu Luke Rajića i generala Ivana Čermaka. U nastavku je Mesić kazao da Zagorec ima najviše odlikovanja u Hrvatskoj, ali i da je svoje tvrtke registrirao u Lichtensteinu i drugim državama. "Prije rata radio je kao geodetski pomoćnik sa srednjom geodetskom školom, poslije, u vrijeme rata, završio je fakultet", podsjetio je. Po njegovim riječima puno ih je za vrijeme rata završilo fakultet. "To su posebni ljudi, posebna kova, koji su sve to uspjeli za vrijeme rata, čak su postali milijunaši", rekao je Mesić. Dodao je da se "može zaplijeniti ono što je na njihovim imenima i na užoj obitelji, ali se mora voditi računa gdje je skriveno, maskirano vlasništvo".