Dvodnevni znanstveni skup "Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.-47.)" koji su organizirale hrvatska i slovenska akademija znanosti i umjetnosti danas je u Palači HAZU otvorio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, istaknuvši kako vjeruje da će skup pridonijeti učenju i izučavanju prošlosti tako da budućnost ne bude opterećena hipotezom laganja o prošlosti. Događaje od prije šest desetljeća, koji su tema znanstvenoga skupa, predsjednik Mesić ne smatra ništa manje značajnim i danas kada su Hrvatska i Slovenija samostalne države. Govoreći o tim događajima kao političar i iz perspektive današnje Republike Hrvatske te njezine politike i problema s kojima se, kako je rekao, u toj politici ponekad susrećemo na unutarnjoj političkoj sceni te regionalnoj i široj europskoj dimenziji hrvatske vanjske politike, istaknuo je dva elementa koje smatra nezaobilaznim za Republiku Hrvatsku. Rekao je da je prvi element, kada govorimo o Pariškoj mirovnoj konferenciji i Ugovoru o miru s Italijom, da su prije 60 godina Pula, Istra, Rijeka, Zadar i otoci vraćeni Hrvatskoj, dok je drugi element taj da je time stvorena osnova ne samo za normaliziranje odnosa s Italijom nego i za Osimske sporazume nakon kojih su tek, dodao je, stvari napokon postavljene na pravo mjesto. Podsjetio je da su ti sporazumi stvorili čvrstu, trajnu i nedodirljivu osnovu jugoslavensko-talijanskih odnosa i istaknuo da su poslije nestanka Jugoslavije, kojoj su Hrvatska i Slovenija države sljednice, oni jednako čvrsta i jednako trajna i jednako nedodirljiva osnova odnosa dviju novih samostalnih država s Italijom. To su, dodao je Mesić, činjenice koje naravno imaju i svoju pretpovijest u koju pak spada i to da su nas u pregovorima koji su prethodili pariškim sporazumima čak i neki naši dosadašnji saveznici pokušali zakinuti za ono što je uvijek bilo naše. Ali, dodao je, ti pokušaji nisu uspjeli, a mi danas u Hrvatskoj i Sloveniji kao i naši susjedi Talijani moramo znati što je bilo i moramo imati snage i volje suočiti se s istinom na našoj i drugim stranama kako bismo na istini o prošlosti gradili budućnost. Mesić je rekao da se i njemu kao iskrenom antifašistu ne sviđa to što je i na strani antifašista bilo zločina. "Bilo ih je i ja ih priznajem i osuđujem, ali jednako tako i na talijanskoj strani moraju se priznati zločini što ih je kod nas počinio fašistički okupator", rekao je. Predsjednik Mesić zaključio je da je za njega kao za političara kojemu je voljom većine građana Republike Hrvatske povjerena najviša politička funkcija u zemlji i ovaj skup prilika da oda dužnu počast onima koji su stekli neprolazne zasluge u borbi protiv fašizma i time omogućili uspostavljanje Hrvatske u granicama u kojima ona danas postoji kao samostalna država te da potvrdi čvrstu privrženost Hrvatske ključnim vrijednostima na kojima je sazdan svijet poslije Drugoga svjetskog rata. Skup koji je okupio ugledne hrvatske i slovenske povjesničare održava se u nazočnosti predsjednika HAZU-a i Slovenske akademije znanosti in umetnosti akademika Milana Moguša i Boštjana Žekša. Supredsjedatelji Organizacijskoga odbora akademici Davorin Rudolf i Jože Pirjevec smatraju da je dobro što se razgovara o pitanjima važnima za obje države. Rudolf je najavio da će na skupu biti riječi i o iredentističkim ciljevima nekih političkih skupina i pojedinih političara u Italiji ali, istaknuo je, suzbijanje iredente prije svega je briga demokratske Italije i njezine političke i intelektualne elite. Nakon otvaranja skupa predsjednik Stjepan Mesić izjavio je kako vjeruje da će se o pitanjima kojima je posvećen znanstveni skup tijekom iduće dvije godine razgovarati i s talijanskim i slovenskim predsjednikom te da će im se priključiti i crnogorski predsjednik.