Suradnja u Vijeću sigurnosti, Mediteranska unija, novopotpisani Lisabonski ugovor Europske unije te pitanje Kosova trebale bi biti glavne teme razgovora koje će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji u nedjelju navečer stiže u dvodnevni radni posjet Francuskoj, voditi sa francuskim čelnicima, predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem i ministrom vanjskih poslova Bernardom Kouchnerom.
Predsjednik Sarkozy uoči Mesićeva posjeta Francuskoj poslao mu je pismo u kojem mu čestita na izboru Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a te kaže kako taj izbor "svjedoči o rastućoj ulozi Hrvatske na međunarodnoj sceni".
U pismu je francuski predsjednik potvrdio i spremnost svoje zemlje da usko surađuje s Hrvatskom u iduće dvije godine koliko će ona biti nestalna članica Vijeća sigurnosti.
U Mediteranskoj uniji, inicijativi francuskog šefa države po kojoj bi se sve zemlje koje okružuju Mediteran udružile u Zajednicu malih EU i time predstavljale most između Europe i Afrike, Hrvatska je spremna, kako se saznaje, sudjelovati u nekim projektima. Oni se tiču zaštite okoliša, održivog razvoja, energetike, ribarstva i pomorskog prometa. Mediteranska unija trebala bi po prijedlogu imati 20-ak zemlja a prvi bi se summit trebao održati u lipnju sljedeće godine u Francuskoj.
Lisabonski reformski ugovor EU potpisan ovoga tjedna mogao bi također biti jedna od tema hrvatsko-francuskih razgovora budući da on konačno otvara put za institucionalnu reformu Unije te za širenje broja njezinih članica iznad sadašnjih 27.
Francuska podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao i u NATO. Kosovsko pitanje koje će se očito rješavati tek na proljeće nakon predsjedničkih izbora u Srbiji čiji je prvi krug zakazan za 20. siječnja, također se najavljuje kao jedna od tema razgovora, a Mesićevo mišljenje o tom problemu u Francuskoj se očekuje s interesom.
Hrvatski predsjednik bi se u ponedjeljak na početku radnog posjeta trebao sastati s glavnim direktorom UNESCO-a Koichirom Matsuurom gdje se očekuje potvrda dobrih odnosa Hrvatske s tom organizacijom UN-a.
Dok su politički odnosi Francuske i Hrvatske odlični, gospodarskim odnosima potreban je dodatni zamah, kažu diplomatski izvori.
Stoga bi se hrvatski predsjednik trebao tijekom boravka sastati i s predstavnicima hrvatskih tvrtki u Francuskoj kao i s predstavnicima francuskih tvrtki koje djeluju ili očekuju ulazak na hrvatsko tržište. Hrvatska želi i veća francuska ulaganja, ali i snažniju zastupljenost hrvatskog gospodarstva u Francuskoj.
Ukupna gospodarska razmjena u 2006. iznosila je više od milijarde eura, ali tri četvrtine te brojke izvoz je iz Francuske u Hrvatske. Kako bi se potaknuo hrvatski izvoz za sljedeću godinu planira se održavanje hrvatsko-francuskog gospodarskog foruma u Hrvatskoj.