Predsjednik Republike Stjepan Mesić prilikom današnjeg posjeta gradilišta hidroelektrane (HE) Lešće, u Općini Generalski Stol, istaknuo je kako je to prva hidroelektrana koju Hrvatska gradi od svog osamostaljenja, te da je ona važna za otklanjanja tzv. vršnog opterećenja distributivnog sustava Hrvatske elektroprivrede (HEP). No, kako je dodao, u razmišljanju o energetskim potrebama Hrvatske u skorijoj budućnosti "neminovnost će biti nuklearna elektrana".
"Nuklearne elektrane danas su sigurne, a to je ujedno najčistija energija. Kao i druge zemlje koje već grade nuklearke, i za nas će to postati neminovnost. Kada mi za to budemo spremni tehnologija će biti još sigurnija nego sada", kazao je Mesić.
Predsjednik Republike je razgovarao i sa čelnicima HEP-a, a predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Željko Tomašić kazao kako HEP računa i na povećanje cijene električne energije nakon srpnja ove godine, ali i na povrat ranijih ulaganja u elektoenergetske objekte izvan Republike Hrvatske - i to termoelektrane (TE) Obrenovac u Srbiji i TE Gacko u Republici Srpskoj. Izvijestio je da dosadašnji pregovori "s Elektroprivredom Srbije i Republike Srpske ne idu dobro".
Predsjednik Mesić na to je rekao kako se o TE Gacko ne treba pregovarati s Republikom Srpskom, jer je to entitet nastao na etničkom čišćenju, i nema utemeljenje u teritorijalnom ustroju bivše Jugoslavije, kao što to imaju njene bivše republike, te je dodao da se o energetskoj politici pregovara samo sa BiH i Srbijom.
Predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Tomašić kazao je da poskupljenja električne energije do srpnja neće biti, ali je odbio komentirati koliki se postotak poskupljenja može očekivati nakon srpnja.
"Povećanje cijene je potreba zbog gradnje novih kapaciteta HEP-a, jer je najskuplja ona struja koje nema dovoljno. Mogu samo reći da su ulazni troškovi HEP-a 20 do 25 posto porasli, i bez povećanja cijena možda bi HEP ušao u gubitke, posebno ako zaredaju sušne sezone", kazao je Tomašić.
Na pitanje novinara predsjedniku Mesiću ne smatra li da građevinski lobi previše opterećuje državni proračun skupim projektima cestogradnje i mostogradnje, predsjednik je odgovorio kako je prioritet gradnja autoceste do Dubrovnika. Dodao je kako još nije kasno da se odustane od Pelješkog mosta, i Hrvatska poveže što prije autocestom do Dubrovnika, uz korištenje tunela. "Ne vjeruje da bi BiH pravila smetnje ako bi mi tražili koncesije za gradnju tunela kroz njen prostor za potrebe te autoceste", kazao je Mesić i iznio procjenu da bi takva cesta s tunelima do Dubrovnika koštala trećinu cijene samoga (Pelješkog) mosta.
Prije posjeta HE Lešću predsjednik Mesić je obišao karlovačku tvrtku "Alstom", koja je u francuskom vlasništvu. Pri tom se pohvalno izrazio o poslovanju te tvrtke koja, kako je napomenuo, u uvjetima kao i druge tvrtke ostvaruje osjetno bolje financijske rezultate i to pretežno izvozom na svjetsko energetsko tržište.

Predsjednik Stjepan Mesić danas je za posjeta Karlovačkoj županiji, komentirajući slovenske tvrdnje da je Hrvatska prodala parcele kod Buja koje, po tim tvrdnjama, pripadaju slovenskom fondu poljoprivrednih zemljišta, ustvrdio kako je to samo nastavak spora na graničnoj crti koji treba riješiti.
"Polazimo od Badinterove komisije koja je rekla: granice bivših republika postale su granice novostvorenih država, a to znači i između Hrvatske i Slovenije. Naša argumentacija je poznata: ono što je pripadalo Hrvatskoj pripada joj i danas kad je samostalna država. Ako ima prigovora, izvedimo komisiju i stručnjake neka izmjere svaki centimetar i mi ćemo opet biti zadovoljni. Ali, samo prigovori koji dolaze iz Slovenije nisu prihvatljivi jer ne nude rješenja da se utvrdi mjerenjima centimetar po centimetar što je čiji teritorij, što bi bilo suštinsko razrješenje, a ne ponavljanje stajališta koji ne vode rješenju", poručio je Mesić.
Predsjednik je danas boravio u Karlovačkoj županiji, gdje je posjetio tvrtku Alston i gradilište hidroelektrane Lešće. Upitan smatra li da će slovensko-hrvatski odnosi utjecati na tijek predpristupnih pregovora naše zemlje s EU-om, Mesić je odgovorio da ne će jer je i Europskoj komisiji jasno da "želimo korektno rješenje" i da "unaprijed prihvaćamo odluku međunarodne sudske instancije".
Glede ZERP-a Mesić je rekao kako očekuje da će se naći izlaz jer je Hrvatska ZERP-om samo obuhvatila standarde koji vrijede u ekološkoj i ribolovnoj zaštiti u Europskoj uniji, samo što kod bilateralnog spora sa Slovenijom "nije u pitanju samo ZERP nego i granični spor na kopnu i moru". Prijateljima Slovencima predlažemo da do međunarodne arbitraže na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, ne narušavamo naše prijateljstvo, kazao je Mesić, naglasivši kako vjeruje da i Slovenija, kao članica NATO-a i EU-a, vjeruje u međunarodnu sudsku instanciju.
Na novinarsku molbu da komentira medijske napise o pranju novca u Lihtenštajnu, odnosno da je i general Vladimir Zagorac navodno imao nekoliko tvrtaka koje je prodao kad je pokrenuta istraga protiv njega, Mesić je kazao da se zalaže za to da nam međunarodni čimbenici pomognu da se uđe u trag novca i spriječi njegovo pranje. Taj je novac u ratnim zbivanjima ušao u Hrvatsku i zatim iz nje izašao, a trebao je služiti obrani Hrvatske i obnovi, ali je promijenio vlasnike, ustvrdio je predsjednik Mesić.