Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u subotu u Francusku gdje će sudjelovati na summitu Unije za Mediteran koji u nedjelju u Parizu okuplja šefove država i vlada 43 zemalja, a nakon toga u utorak će u Brestu nazočiti svečanosti Hrvatskoga dana u okviru Svjetskog festivala mora i mornara.
U Parizu će Mesić održati bilateralni susret s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom koji supredsjeda Unijom za Mediteran, a očekuju se i drugi bilateralni susreti. Čelnici 27 zemalja Europske unije i 16 zemalja koje izlaze na Sredozemno more, a među kojima je i Hrvatska, okupit će se u nedjelju u Parizu na summitu na kojem će biti pokrenuta Unija za Mediteran. Prije toga, u nedjelju ujutro hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković sudjelovat će na ministarskom sastanku koji će usvojiti odluku o primanju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Barcelonski proces: Uniju za Mediteran.
Hrvatska je u svibnju ove godine izrazila namjeru da pristupi Barcelonskom procesu te je u okviru diplomatskih priprema pozvana na sastanke visokih dužnosnika EuroMed-a kao gost predsjedatelja do stjecanja statusa punopravnog člana Barcelonskog procesa. Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Europske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te europske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako.
Pozvane su ukupno 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu. Unija će počivati na suradnji u konkretnim projektima u više područja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, osiguranja pitke vode pomorskih i cestovnih komunikacija. Uspostava Mediteranske unije izvorno je zamisao francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya koji drži da je "budućnost Europe na jugu" i Unija za Mediteran može pomoću u "borbi protiv terorizma i fundamentalizma".
Prema prvotnoj Sarkozyevoj ideji, u tom projektu trebale su od članica EU-a sudjelovati samo one koje izlaze na Mediteran čemu se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je u toj zamisli vidjela prijetnju EU-u i tražila da sudjeluju sve članice kako ne bi došlo do podjele u Uniji. Iako je Sarkozy Mediteranskom unijom želio zamijeniti postojeći Barcelonski proces, pokrenut 1995. godine kao politički forum za suradnju s mediteranskim zemljama, na kraju je pristao da budu uključene sve zemlje EU-a, a da se Barcelonski proces ne ugasi, nego da Unija za Mediteran bude nadogradnja toga procesa. Nakon što je uspio pomiriti stajališta unutar Europske unije, Sarkozy je trebao smiriti protivljenje nekih arapskih zemalja, poput Alžira koji zazire od sudjelovanja u istom forumu u kojem je i Izrael.
Na summitu u Parizu sudjelovat će na sirijski predsjednik Bashar Al-Asad, već dugo izoliranna političkoj sceni. Iako će biti za istim stolom s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom, susret nije predviđen, a evenutualno rukovanje smatralo bi se povijesnim jer je riječ o čelnicima zemalja koje su od 1948. u ratu. Na summitu se očekuje i prvi sastanak Al-Assada s novim libanonskim predsjednikom Michelom Suleimanom, a izraelski premijer Olmert mogao bi se sastati s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom. Mesić će u nedjelju navečer biti na večeri koju u čast šefova država priređuju francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njegova supruga Carla Bruni, a u ponedjeljak će s ministrom vanjskih poslova Jandrokovićem nazočiti vojnoj paradi u povodu proslave francuskog nacionalnog dana na kojoj će sudjelovati i hrvatski vojnici.
U Brestu će u utorak, u okviru Svjetskog festivala mora i mornara, Hrvatska biti jedna od pet zemalja počasnih gostiju i predstavit će se s deset povijesnih hrvatskih brodova.