Petnaesti summit nesvrstanih na kojemu kao gost sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvoren je u srijedu u Šarm el Šeiku, pozdravnim govorom domaćina skupa egipatskoga predsjednika Hosnija Mubaraka.
"Glavni izazov koji leži pred nesvrstanima je prilagođavanje novim uvjetima koji vladaju u međunarodnoj zajednici", rekao je Mubarak otvarajući skup. Na summitu u egipatskom ljetovalištu na Crvenom moru okupila su se izaslanstva iz 118 zemalja članica Pokreta nesvrstanih, te zemalja promatrača među kojima je i Hrvatska, a među njima je šezdesetak predsjednika država i vlada.
Mubaraku je predsjedanje Pokretom predao kubanski čelnik Raul Castro, koji je ocijenio da je snaga Pokreta nesvrstanih "u moći postizanja konsenzusa golemoga broja zemalja". Na summitu sudjeluje i glavni tajnik UN-a Ban ki-Moon, koji je ocijenio da su se "uvjeti u svjetskoj politici dramatično promijenili i da se svijet suočava sa složenom krizom koja prijeti globalnoj sigurnosti". "U ovim kritičnim vremenima moramo gledati na osnovna načela nesvrstanosti, kako bismo odgovorili na te izazove", rekao je Ban.
Predsjednik Mesić drugi put sudjeluje na sastanku na vrhu nesvrstanih, pošto je na prošlom summitu u Havani na Kubi 2006. sudjelovao kao prvi hrvatski predsjednik države ili vlade nakon stjecanja neovisnosti. Tada je bio jedini šef države među državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, a u Šarm el Šeiku su na razini predsjednika zastupljene BiH, Srbija i Crna Gora.
Kako se očekuje predsjednik Mesić bi na rubu summita trebao održati niz neslužbenih susreta s vođama pojedinih izaslanstava, te bi u četvrtak u radnom dijelu sastanka trebao održati govor u kojem će iznijeti svoju ocjenu sadašnjega stanja u svijetu, te uloge i mjesta nesvrstanih zemalja u promijenjenim međunarodnim uvjetima.
Pokret nesvrstanih danas okuplja 118 zemalja članica, te 16 zemalja koje imaju status promatrača. Članice su gotovo sve afričke te većina azijskih i latinskoameričkih zemalja, a od europskih punopravna je članica jedino Bjelorusija.
Osim Hrvatske status promatrača ima još 15 zemalja, među kojima su Kina, Brazil, Meksiko, Srbija i Bosna i Hercegovina. Temelji Pokreta postavljeni su 1956. godine na Brijunima, na sastanku tadašnjih čelnika Jugoslavije, Indije i Egipta, Josipa Broza Tita, Jawaharlala Nehrua i Gamala Abdela Nasera, a Pokret nesvrstanih je službeno osnovan na Prvom summitu u Beogradu pet godina kasnije.
Budući da je nastao kao odgovor zemalja u razvoju na hladnoratovsku blokovsku podjelu svijeta, taj je pokret morao nakon hladnoga rata i pada Berlinskog zida preispitati svoju ulogu u međunarodnim odnosima. Pokret je uvijek naglašavao svoje temeljne vrijednosti, poput poštivanja suverenosti nacionalnih država, nemiješanja u unutarnje poslove, te borbe protiv imperijalizma i kolonijalizma.
Pitanje je, međutim, koliko u današnjem svijetu ta načela mogu pridonijeti jačanju položaja nesvrstanih zemalja u međunarodnoj politici i u odnosima s razvijenim zemljama. U svojoj povijesti Pokret se zauzimao za suradnju i jedinstvo među svojim članicama, ali sama njegova veličina i raznolikost interesa zemalja članica često su onemogućavali konkretnije zajedničko djelovanje, pa mu je utjecaj u međunarodnoj politici bio ograničen i u vrijeme hladnog rata, a osobito u zadnja dva desetljeća.
Nesvrstani su danas žarište svoje politike premjestili s političkih na socijalne i gospodarske teme, zauzimajući se za jačanje uloge siromašnijih zemalja u svjetskoj gospodarskoj politici, te za ograničavanje utjecaja globalizacije na porast siromaštva i nejednakosti u svijetu.