Predsjednik Republike Stjepan Mesić založio se danas za razmatranje svih rješenja za izlazak iz krize te istaknuo da nije za "rješenja preko koljena". "U Hrvatskoj treba naći izlaz iz krize, postoji više načina da se iziđe i treba čuti svaku stranu (...) Nisam za rješenja 'preko koljena' kao što se neki zakoni donose pa se kaže da se mogu popraviti. Ako se u ekonomiji napravi pogrešan potez on se reflektira desetak pa i više godina", odgovorio je Mesić na upit novinara o Vladinom prijedlogu uvođenja "kriznog" poreza.
U izjavi nakon razgovora s izaslanstvom Znanstvenog društva ekonomista (ZDE) koje mu je predstavilo studiju "Polazišta nove ekonomske politike u recesiji", Mesić se založio da znanost predloži rješenja, da se otvori rasprava.
Na novinarski upit vuče li Vlada krive poteze, odgovorio da će se to tek vidjeti. "Vlada tek predlaže poteze, ali još postoji vremena da se i ova koncepcija (koju predlaže ZDE) uzme u razmatranje", rekao je Mesić koji ipak procjenjuje kako Vlada vjerojatno neće prihvatiti te prijedloge.
Jedan od prijedloga ZDE-a je devalvacija, potom deprecijacija kune, a Mesić nije izravno odgovorio na upit slaže li se s tim prijedlogom. Ako na jednoj strani nedostaje novca, to se onda mora nadoknaditi na drugoj. Što to znači neka stručnjaci kažu, rekao je.
Predstavnici ZDE-a na pitanje o prijedlogu uvođenja "kriznog" poreza suglasni su da je riječ o ad hoc mjeri i upitno im je ima li analitičke podloge. "Oporezivanje primanja iznad 3.000 kuna je ad hoc mjera. Postoje li za to analitičke podloge", pita Saša Drezgić s čime se slaže i Vladimir Lasić koji misli da je ta mjera "u panici izmišljena".
I u izjavama i u razgovoru s predsjednikom države oni su istaknuli kako je potrebno promijeniti preraspodjelu ukupne mase dohotka posredstvom sustava poreza, ali uz cijeli paket mjera, kao treba uvesti oporezivanja imovine i kapitala te odustati od brojnih infrastrukturnih projekata koje daju povrat tek na dugi rok.
Predstavnici ZDE-a uzrok krize vide u "primjeni nesretnog stabilizacijskog programa iz 1993. godine", a među uvjetima za izlazak iz krize ističu potrebu napuštanja "nesretne monetarne politike s uporištima u tri sidra", napuštanje politike "tečajnog sidra" i "plašenja inflacijom".
Među uvjetima za izlazak iz krize, Ivo Sever, Zvonimir Baletić, Mato Bartoluci, Lasić i Drezgić ističu i potrebu društvenog pakta države, rada, kapitala i umirovljenika. Zalažu se i za refinanciranje i reprogramiranje hrvatskog duga, traže aktivniju ulogu države i promjene u monetarnoj politici.
Baletić primjerice kaže kako HNB ima mogućnost da stupi u izravan posao s poduzećima, da zaobiđe poslovne banke koje su u stranom vlasništvu, i to putem otkupa vrijednosnih papira od poduzeća.
Predstavnici ZDE ističu i potrebu da središnja banka brine za likvidnost sustava, smatraju da država treba intervenirati, jer sada sve države usmjeravaju goleme količine novca u sustav, traže izradu gospodarske strategije, nove strategije turizma koji u hrvatskom gospodarstvu nema alternativu.
Stav je ZDE-a i da treba osnovati državnu banke koja bi imala depozitnu i investicijsku funkciju, te da je potrebna emisija javnog zajma radi dokapitalizacije takve banke.