INTERVJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE STJEPANA MESIĆA HRVATSKOM RADIJU U EMISIJI „S PREDSJEDNIKOM UZ KAVU“ 

MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, dobar vam dan.
PREDSJEDNIK: Dobar dan.
MARIO HARAPIN: Iza nas su lokalni izbori. Najprije kako ih ocjenjujete?
PREDSJEDNIK: Ovi lokalni izbori se malo više razlikuju od drugih, jer je bio neposredan izbor načelnika i gradonačelnika i župana. Dakle imamo jednu novu instituciju i to je dobro tako da građani znaju koga su birali, ali i da znaju pred kim je onda i odgovornost ako se ne izvrše one poruke koje su date u vrijeme izborne kampanje.
Dakle dobili smo ipak nešto drugo, ali je interesantno da to nije baš previše motiviralo građane niti u prvom, a posebno u drugom krugu nisu se odazvali na izbore. Istina je i inače u zemljama etablirane demokracije da baš previše ljudi ne hrle na lokalne izbore, ali se ovdje pretpostavljalo da će ipak nešto biti veći odaziv za izbore jer je to i svojevrsna anketa i za izbore koji slijede. Tu su predsjednički izbori, tu su uskoro onda i novi parlamentarni izbori.
Ali uz neke slučajeve  koji nisu baš za pohvalu, bilo je opet zloupotreba, bilo je nekih ekscesnih situacija - sve u svemu se može ocijeniti da naša demokracija sazrijeva.
MARIO HARAPIN: Može li se generalno govoriti o tome tko su pobjednici, a tko su gubitnici izbora?
PREDSJEDNIK: Mislim da se ne može govoriti niti o pobjednicima niti o gubitnicima, jer različite su situacije u jednoj županiji, različite su situacije od grada do grada. Dakle nije nitko u prilici da kaže da je pobijedio, ali i za nikoga se ne može reći da je izgubio.
MARIO HARAPIN: Je li bilo nekih iznenađenja prema vama?
PREDSJEDNIK: Pa bilo je nekoliko iznenađenja. Za mene je recimo Split iznenađenje, jer oni su imali vlast Velog mista. Sada su išli opet sa poduzetnikom računajući da treba netko novi tko će dati novu živost gradu. Kako će se to odraziti na razvoj i život grada to ćemo tek vidjeti.
MARIO HARAPIN: Kada ste spomenuli gospodina Željka Keruma koji je pobjednik izbora i u Splitu i u Splitskoj županiji među ostalima se spominju i različiti ljudi koji će sjediti u njegovom Poglavarstvu pa tako i pjevačica „Magazina“ Jelena Rozga se spominje. Mislite li da će takva imena poput Jelene Rozge, poput Željka Keruma koji je dobro napravio sebi moći doprinijeti i razvitku Splita i same županije?
PREDSJEDNIK: Ono što može karakterizirati dobrog gradonačelnika ili dobrog župana to je da zna izabrati dobre suradnike da budu kompetentni i na kraju da ono što budu radili da budu radili na temelju zakona. Dakle treba dovesti stručnjake za određenu oblast za koju budu zaduženi, jer improvizacije mogu koštati, a to nije dobro.
MARIO HARAPIN: Više puta ste znali istaknuti da ako je netko dobro napravio sebi, da to ne znači da će to onda dobro napraviti i gradu ili županiji?
PREDSJEDNIK: Pa uglavnom se događa da onaj tko je dobro napravio sebi kad ide u drugu avanturu opet želi napraviti sebi.
MARIO HARAPIN: Ovo je Kerumova avantura?
PREDSJEDNIK: Sad ne znamo, to ćemo tek vidjeti. Ako se on posveti gradu, ako on bude do kraja detektirao kapacitete grada, njegove prioritete i ako bude dobro organizirao tim koji će voditi Split to ne mora biti avantura. To može biti onda dobro organizirani posao. Ali ako bi se išlo sa nekompetentnim ljudima onda to može biti samo na štetu grada.
MARIO HARAPIN: Ako pogledamo istok naše zemlje dakle Slavoniju i onaj dio oko Vukovara i Vinkovaca i Osijek naravno tada možemo vidjeti to je nekada bila utvrda HDZ-a, a sada to više nije. Koliko vas začuđuje možda i promjena vlasti u samome Vukovaru gdje je SDP preuzeo vlast?
PREDSJEDNIK: Pa ne bi to više trebalo nikoga čuditi. Ako čovjek gleda svaku našu županiju, svaki naš grad negdje je jedna vlast ili vlast jedne opcije zadržala se duže, negdje kraće. Ali ono što je karakteristika ovih izbora meni se čini ipak da se tražila promjena, da bi to mogla biti karakteristika proteklih izbora dobrim dijelom se tražila promjena bez obzira tko bio na vlati.
MARIO HARAPIN: To se odnosi i na Dubrovnik?
PREDSJEDNIK: To se odnosi i na Dubrovnik, to se odnosi i na Osijek, to se odnosi i na Vukovar i Split.
MARIO HARAPIN: No, evo u Zagrebu građani očito nisu tražili promjenu. Ali moramo ipak zaključiti da je i protukandidat Kregar dobio značajnu potporu glasača u gradu Zagrebu. Je li sve ovo predznak da bi se možda i u budućnosti na sličan način neovisne liste, neovisni kandidati mogli uključiti jače u politički život?
PREDSJEDNIK: Pa i ovo u Zagrebu što se dogodilo. Milan Bandić je neosporno pobjednik ovih izbora i toj pobjedi se nema šta prigovoriti. Međutim ono čemu se može prigovoriti je premali izlazak građana. A, ono što upućuje da građani žele promjene da je profesor Kregar dobio ipak zapaženi broj glasova. Dakle jedan dio građana ipak želi određene promjene i upravo to mora Milan Bandić uzeti u obzir i zadovoljiti i jedne i druge, dakle i one koji žele kontinuitet, ali i one koji žele promjene.
MARIO HARAPIN: Ako se promatra i predizborna utrka tada smo mogli vidjeti da smo opet imali predizborno otvaranje gradilišta ili rezanja vrpca, govorilo se o temama koje apsolutno nemaju veze s lokalnim izborima. Isto tako je i crkva ponovno poslala vrlo jasnu poruku kome bi birači trebali dati svoj glas. Rekli ste da je bilo nekih nepravilnosti. Što vas je najviše smetalo tijekom protekle predizborne utrke?
PREDSJEDNIK: Ono što je mene smetalo u predizborno vrijeme, a to je da mi ponovno nismo imali sređene popise birača. Dakle to je već postalo sramotno da se pred svake izbore konstatira kako su popisi birača nedovoljni, kako oni nisu provjereni. Za sve je to bilo vremena.
I ono što je mene smetalo u ovoj predizbornoj kampanji je u pravo to da se je išlo na preveliki broj otvaranja, jer to onda malo ipak usmjerava ljude da se evo vidite ako za mene glasate ponovno ćemo otvarati. Ali sve što se otvara, otvara se novcima poreznih obveznika. Dakle neka se otvara tamo gdje posao bude završen bez obzira kada. Dakle, ne mora to biti u predizborno vrijeme nego kad se posao završi onda neka se objekti otvore.
Ali svakako i teme koje su bile nametane mislim da nije bilo u redu. Nije bilo u redu recimo poruke iz Bleiburga, nije bilo u redu da crkva poziva da se ne glasa za one koji su za abortus ili da se ne glasa za one koji su protiv vjeronauka u školama. Prije svega postavi se jedna teza i onda se ta teza napada i onda kad se tome prigovori onda se kaže da crkva odnosno ljudi u crkvi imaju pravo na svoje mišljenje. Pa svakako da imaju pravo na svoje mišljenje samo nijedan gradonačelnik neće rješavati pitanje abortusa. Nijedan gradonačelnik neće rješavati pitanje vjeronauka u školama. Ni jedna stranka nije rekla da ima to u svome programu.
Prema tome to nije bilo apsolutno nikakvog smisla kad se govori o kanalizaciji, o vodi, o dječjim vrtićima, kad se govori o funkcioniranju prometa u jednom gradu, kakve veze ima tu sada abortus.
I ono što me recimo posebno smetalo da je ponovno počelo mahanje crvenom krpom opasnosti od komunizma. Nijedna stranka u Hrvatskoj nema komunizam kao nekakav svoj cilj i ako to nije tako ne vidim ni jedan razlog zašto bi se sada nekog plašilo sa dolaskom komunista. To je jednostavno jedno zavaravanje i mislim da to stvarno nije bilo umjesno u vrijeme ove izborne kampanje.
MARIO HARAPIN: To su uglavnom radili predstavnici HDZ-a. Je li ova kritika bila upućena i na račun samog predsjednika te stranke, naime on je to vrlo često puta znao isticati.
PREDSJEDNIK: Ja sam to njemu i rekao kad smo se našli na jednom događaju pa sam rekao daj mi reci tko to ima komunizam kao svoj program. Ako toga nema, nema smisla skroz otvarati jednu knjigu koja je definitivno zatvorena.
MARIO HARAPIN: Imamo li previše općina i gradova? Treba li nam možda i reforma lokalne samouprave? Koliko se to možda i uvidjelo kroz ove lokalne izbore, jer postoje općine gdje imamo zaposleno samo jednu osobu?
PREDSJEDNIK: Kada se razgovaralo o potrebi da se one velike općine rasformiraju pa da se dobiju nekakve logične cjeline onda se je mislilo da je dobro da bude i veći broj općina, ali da općina sama snosi svoje troškove.
Imamo mi u svijetu isto primjera da se može organizirati općina, ali država ne participira u njenim troškovima. Dakle ona zajednica koja može održati općinu to je u redu. Ako ne može ona se ujedinjuje s nekom drugom. Međutim ovdje se dogodilo to da su osnovali veliki broj općina radi vjerojatno zadovoljavanja nekih lokalnih ambicija, ali i privlačenja glasača. Takav broj općina vjerojatno teško se može održati. Može, ali uz jedan uvjet: da svaka općina snosi svoje troškove, jer u tom slučaju onda tu ne bi sudjelovala država.
MARIO HARAPIN: Ako se pogledaju protekli izbori možemo li sada već zaključiti kako diše biračko tijelo? To će naime biti vrlo važno znati uoči predstojećih predsjedničkih, a godinu dana iza i parlamentarnih izbora?
PREDSJEDNIK: Pa teško je reći, jer nije bilo nekakve generalne da tako kažemo ujednačenosti u ovim izborima na nekoj temi. Razlike su velike od grada do grada od općine do općine od županije do županije. I ovo su teme koje ipak nisu teme koje će biti na predsjedničkim izborima. Dakle, očekivat će se ipak druge teme i druga politizacija biračkog tijela.
MARIO HARAPIN: No ipak možemo zaključiti da se biračko tijelo nekako podijelilo između HDZ-a i SDP-a odnosno stranaka koje ih okružuju. Je li nužno da budući predsjednik vaš nasljednik bude iz tih dviju stranaka?
PREDSJEDNIK: Pa, ovo stanje sada da imamo dvije moćne stranke i da su drugi marginalni nije dobro. Bilo bi dobro da imamo recimo još jednu jaču stranku koja bi bila taj jezičac na vagi i koja bi pomogla da nitko ne bude siguran kada bude završen postupak biranja, kad se završe izbori da može raditi ono što njemu najbolje odgovara. Mora biti netko tko će biti taj faktor koji će utjecati ipak da se mora voditi računa i o interesima drugih, a ne samo o interesu jedne političke opcije.
A, kako će biti za vrijeme novih predsjedničkih izbora pa bez jedne velike stranke teško će biti dobiti izbore. Dakle moguće je i da neki nezavisni kandidat dobije izbore, ali on mora dobiti podršku ili jedne velike stranke ili polovicu jedne, a polovicu druge velike stranke i više manjih stranaka i prije svega onih koji nisu ni u jednoj stranci.
MARIO HARAPIN: Zašto je nužno da vaš nasljednik bude antifašista? Naime, to ste više puta istaknuli.
PREDSJEDNIK: Zato što je Europa u koju se mi želimo uključiti antifašistička. Ona je nastala na antifašizmu i Hrvatska je nastala na antifašizmu. I zato sve ove natruhe NDH nostalgičara koje nanose Hrvatskoj, jednostavno zagađuju prostor, politički prostor zagađuju. Jer ima se osjećaj kao da se ne zna što je bio fašizam, kao da se zaboravlja što je taj fašizam učinio, a mislim da je dobrim dijelom krivnja na deset godina jedne prakse koja je bila u našim školama gdje se je jednostavno pokušalo revidirati rezultate drugog svjetskog rata. Pokušalo se je izbalansirati pobjednike i poražene i pokušalo se izmirivati ideologije, a to jednostavno nema smisla.
Antifašizam je pobijedio, fašizam je bio najveće zlo koje je civilizacija doživjela u svojoj povijesti i o tome trebaju djecu učiti u školama. Onda sigurno ne bi bilo mahanja sa simbolima one zločinačke tvorevine kakva je bila NDH.
MARIO HARAPIN: Imate li svojeg favorita? Jeste li pronašli nekoga tko bi mogao na vama prihvatljiv način voditi državu i da je ujedno evo i antifašista?
PREDSJEDNIK: Pa ima ih sigurno. Više njih možemo zamisliti kao predsjednike. Ja se ne bih još htio izjasniti niti za koje ime, ali sigurno da ih ima koje će građani moći prepoznati kao ljude koji mogu odgovorno preuzeti ovu dužnost.
MARIO HARAPIN: Ali, budete li se izjasnili?
PREDSJEDNIK: Pa, vjerojatno da pred same izbore da ću reći svoje mišljenje.
MARIO HARAPIN: Koliko je oportuno da i Sanader bude HDZ-ov kandidat na izborima? Naime, jedna od teza koju sam pročitao jest da ako se on kandidira na predsjedničkim izborima da je to onda bijeg od odgovornosti koju je preuzeo kao premijer?
PREDSJEDNIK: Pa, ja ne bih rekao, jer od odgovornosti se ne može pobjeći. Naime ova Vlada mora provesti ove antirecesijske mjere. Ona mora izvući zemlju iz krize jer to je odgovornost ove Vlade bez obzira da li bi gospodin Sanader otišao na neku drugu dužnost, recimo na dužnost Predsjednika Republike. Preuzete odgovornosti ostaju. Dakle ova Vlada koju je on formirao mora dovršiti posao.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, jesmo li bili taoci lokalnih izbora ako govorimo o gospodarskoj situaciji? Koliko je recesija upravo zbog lokalnih izbora došla u drugi plan? Naime, još jedna teza koja se može čuti, a to su istaknuli i ljudi iz Hrvatske udruge poslodavaca koji su vas također posjetili i upozorili na loše punjenje proračuna da se pribojavaju da bismo mogli biti ponovno taoci onih sljedećih izbora, dakle predsjedničkih.
PREDSJEDNIK: Činjenica je da smo mi na kraju priznali da smo u krizi, priznali smo i recesiju, priznali smo da se ta grmljavina koja je dolazila iz Amerike prelila i u Europu, a to znači i u Hrvatsku i sada treba priznati i činjenice da treba učiniti sve da saniramo ovo stanje u kome se nalazimo i da iz krize izađemo što prije. Da li smo bili taoci ovih izbora? U nekom smislu i jesmo jer su se ljudi previše počeli baviti izborima i temama koje čak i nisu bile izborne teme, a zaboravljala se činjenica da ljudi ostaju bez posla, da se firme zatvaraju.
I ovo što su mi posebno poslodavci rekli problem nelikvidnosti koji je sve očitiji, a on počinje od javnih poduzeća. On počinje, drugim riječima, od države. I sada je krajnje vrijeme da se u tom smislu nešto učini, jer ako velika poduzeća ne plaćaju manjima, a manja ne plaćaju još manjima, bič puca na kraju. To znači da onda ceh plaćaju građani.
MARIO HARAPIN: Kakva je trenutačna situacija prema vama? Je li nas uistinu zahvatio onaj najgori recesijski val ili nas tek najgore očekuje?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da nas najgore tek očekuje.
MARIO HARAPIN: Zašto?
PREDSJEDNIK: Zato što nismo u poziciji, nemamo takve ekonomske moći da savladamo prepreke koje se nalaze pred našim gospodarstvom, a ako ne riješimo gospodarstvo onda će zaribati mnogi točkovi u našem stroju.
MARIO HARAPIN: Jeste li zadovoljni kako se provode antirecesijske mjere ako se uopće provode?
PREDSJEDNIK: One mjere koje je Vlada donijela one se provode, ali one nisu dovoljne, tako da mi možemo očekivati i novi rebalans budžeta, a to znači i nove mjere da bi se saniralo stanje.
MARIO HARAPIN: Znači novi rebalans na jesen?
PREDSJEDNIK: Najvjerojatnije.
MARIO HARAPIN: Koliki pad gospodarstva očekujete?
PREDSJEDNIK: Ja bih bio sretan kad bi mi nekako završili na nuli. Bio bih još sretniji da ipak imamo nekakav rast. Ali s obzirom na stanje u kom se nalazimo 40 milijardi duga, 11 milijardi dospijeva anuiteta i kamata, a znamo kolike su nam rezerve teško je očekivati bilo što drugo osim pada. Ali koliki će biti? Možda bi Ekonomski institut mogao lakše odgovoriti na to pitanje.
MARIO HARAPIN: Ministar financija Ivan Šuker zadužio je Hrvatsku za novih 750 milijuna eura prodajom državnih obveznica i to uz kamatu od 6,5%. Je li sada bilo pravo vrijeme za novo zaduženje?
PREDSJEDNIK: Drugog izlaza nije bilo, jer dospijevaju kamate, dospijevaju anuiteti, treba država platiti ono što ona duguje i jasno da se je moralo ići u zaduživanje. Ili zaduživanje ili MMF. Nema trećeg.
MARIO HARAPIN: Naime pojedini ekonomski stručnjaci ističu da će to novo Šukerovo zaduživanje voditi nas u dublju krizu?
PREDSJEDNIK: Ne znam koliko će voditi u dublju krizu. Pitanje je što će se platiti dosadašnjim, s ovim zaduživanjem i koliko će to olakšati mogućnost da se privreda oporavlja. To trebaju odgovoriti odgovorni u Vladi da vidimo kako ćemo najbolje iskoristiti ovo zaduživanje, ali kao novi poticaj za proizvodnju i za izvoz.
MARIO HARAPIN: Udruga restoratera, ceh ugostitelja oštro prosvjeduju zbog zabrane pušenja u zatvorenim prostorima. Konobari su počeli ostajati bez posla, a mnogi razmišljaju i o zatvaranju svojih lokala. Bi li trebalo ublažiti zabranu pušenja ili je pak neukusno govoriti o propadanju posla kada se pogleda i zna se da otprilike deset tisuća ljudi na godinu umre od posljedica duhanskog dima?
PREDSJEDNIK: Sigurno da pušenje ne koristi zdravlju i da treba poduzeti sve da pušenja bude što manje. Ali ako se iz toga puni budžet pitanje je da li je trebalo ići sa ovakvom radikalnom zabranom ili je trebalo ići jednim modelom kojim su išle i druge države recimo Austrija. Tako da se na nekakav način educiranjem stanovništva približavamo onom cilju, a to je da ljudi ne puše. Jer, sada u krizi ne radi se nedjeljom, zatvaraju se objekti koji pune budžet pitanje je da li su to prave mjere.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste upravo i tu neradnu nedjelju. Mnogi se žale. Želimo se prezentirati kao turistička destinacija, a istodobno kada turisti iz drugih zemalja dođu nemaju što niti gdje kupiti u trgovinama. Koliko je Hrvatska na gubitku samim takvim odlukama i bi li ih trebali mijenjati što prije?
PREDSJEDNIK: Vlada mora odgovoriti na ove izazove. Naime, sasvim je jasno ako vam čovjek dođe na odmor on želi i popiti vino u kavani, on želi i zapaliti cigaretu, on želi i pušiti ako je pušač i ako mu to sve zabranite on će otići tamo gdje mu je to dozvoljeno gdje se može na odmoru odmarati, a odmarati znači i ipak se malo opustiti. Ali ako je sve u zabrani i gledajte ako on nedjeljom nema gdje kupiti, sve je zatvoreno pitanje je da li će se odlučiti baš za dolazak u Hrvatsku.
MARIO HARAPIN: Ako se sve zbroji i oduzme koliko ste zadovoljni Vladinom ekonomskom politikom?
PREDSJEDNIK: Ja sam zadovoljan utoliko što stvari nisu još gore nego što jesu. Dakle, ja sam zadovoljan da smo mi ipak i dalje u sedlu. Očekujem nove mjere. Nije dovoljno jašiti nego treba jašiti i doći što brže do cilja, a to znači izaći iz recesije i krize.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, sasvim očekivano Povjerenstvo za utvrđivanje činjenica o nabavi vojnih kamiona o čijoj ste nelegalnosti mnogo puta govorili odbacilo je odgovornost s tadašnjeg ministra Rončevića, a oporbeni zastupnici su pak zaključili da bi zamjenik predsjednika tog Povjerenstva Andrija Hebrang trebao biti predmetom istrage jer je bio nadređen Rončeviću. I nakon gotovo pet godina dogodilo se veliko ništa. Ili Vi niste bili u pravu ili netko pokušava zataškati cijeli slučaj? Treće mogućnosti. Mislim da jednostavno nema. Kako će u konačnici završiti cijela ova afera?
PREDSJEDNIK: Ja to ne znam. U pravnoj državi sasvim je jasno kako bi stvari završile. Naime činjenice govore jedno, a saborsko Povjerenstvo govori drugo. Ja ne tražim nikog poimenično da bude odgovoran. Ja tražim samo da se utvrde činjenice. A, činjenice su da je bio raspisan natječaj za kupnju vojnih kamiona, da je mjesecima trajao taj natječaj, da su se javile neke firme i negdje u jesen je poslano pismo svim sudionicima natječaja da se poništava natječaj jer Ministarstvo nema novaca. I pazite sada, drugi dan sklapa se posao sa nekom trećom firmom i sve se plaća avansom da bi kamione dobili tek nakon nekog vremena, nakon nekoliko mjeseci. Ovo je ključno. Danas nema novaca, a sutra se plaća avansom. To treba utvrditi tko je u tome sudjelovao. Ja ne kažem niti da je ministar niti da je šef računovodstva. Ja samo tvrdim to su činjenice i to treba utvrditi, a ne ovo čime su se neki bavili. I odmah tražili odgovornost onih koji traže odgovornost.
MARIO HARAPIN: Evo, upravo HDZ-ovi zastupnici zatražili su istragu protiv zviždača u slučaju nelegalne nabave kamiona. Jeste li Vi bili zviždač u tom slučaju i bojite li se moguće istrage?
PREDSJEDNIK: Ako sam ja vrhovni zapovjednik vojske Republike Hrvatske pa onda vjerojatno imam pravo tražiti da se u ovoj zemlji radi na temelju zakona. A, zakon je sasvim jasan. Ako je proveden natječaj treba postupiti po natječaju. Ako nema novaca onda nema novaca. Ako je ostao dio novaca on ide u slijedeću godinu u budžet. Dakle ništa. Priče o tome kako je NATO tražio da se kupe ti kamioni to su priče za malu djecu.
MARIO HARAPIN: Ne bojite se istrage?
PREDSJEDNIK: Naopako.
MARIO HARAPIN: Kako bi izbjegao zatvor, Branimir Glavaš je pobjegao u Hercegovinu. Mislite li da se to moglo izbjeći? Tko je odgovoran za njegov bijeg?
PREDSJEDNIK: Ja ne bih u prvi plan stavljao Glavaša jer ja sam s njim bio u permanentnom sukobu. To je makar svima jasno. Ja samo kažem da je sada došlo na vidjelo apsurdnost koja se dogodila kod nas da smo kapom i šakom dijelili državljanstva Hrvatima iz zemlje u kojoj su oni konstitutivan narod jer se očito mislilo da na taj način popravljamo svoju demografsku sliku. Demografska slika se može popraviti tako da osiguramo bolji život našim građanima, boje stambene uvjete, lakše školovanje djece i onda će biti i djece i škola i bolja demografska slika. Ali da će samo fizičkim dolaskom Bosanaca u Hrvatsku problem biti riješen pokazalo se da je to izgubljena stvar. 
Na takvu odluku da se forsira fizički dolazak Hrvata u Hrvatsku došlo je i pitanje glasovanja, pitanje izručenja, tako da se to jednog dana mora riješiti. Neka glasuje tamo gdje netko ima boravište, ali ne virtualno boravište nego stvarno boravište. I drugo da onaj tko je u jednoj zemlji suđen da ga se toj zemlji izruči bez obzira na dvojno državljanstvo, ali to moramo promijeniti u Ustavu.
MARIO HARAPIN: Da, trebalo bi napraviti tripartitni sporazum.
PREDSJEDNIK: Točno, točno. Prvo, u Ustavu dozvoliti mogućnost, a onda međudržavnim ugovorom to riješiti.
MARIO HARAPIN: Jeste li Glavašu oduzeli njegova odličja?
PREDSJEDNIK: Upravo sada naša Komisija radi na reviziji svih slučajeva gdje su donesene presude, ili gdje se radi o tome da se netko nečasno ponio prema institucijama Hrvatske države i čim to bude završeno onda ćemo ići u konačno razrješenje.
MARIO HARAPIN: Znači Glavaš nije jedini?
PREDSJEDNIK: Ne, Glavaš nije jedini.
MARIO HARAPIN: Sjetimo se Zagorca. Tko još možda?
PREDSJEDNIK: Ima ih više.
MARIO HARAPIN: Je li premijer Sanader smio komentirati da se izricanjem presude Branimiru Glavašu osam dana prije izbora sudstvo uključilo u predizbornu utrku. Je li to bilo upravo njegovo miješanje u rad sudstva?
PREDSJEDNIK: To nije bilo miješanje u rad sudstva jer je presuda bila donesena, ali to je ipak na određeni način bilo izneseno kao kritika momentu izricanja presude. I upravo da je sud vodio računa o izborima onda bi se sud miješao u izbornu kampanju, on bi se miješao u izbornu proceduru.
Sud radi na temelju izvedenih dokaza, utvrđenih činjenica i na temelju zakonskih propisa. Da li će to biti na dan izbora, da li će biti pet dana prije izbora ili pet dana poslije izbora, to je pitanje suda. I mislim da je ta kritika bila na jedan način ubrzana jer je to moglo se negdje u nekim krugovima i protumačiti da je presuda izrečena zbog nekih drugih razloga, ali onda treba utvrditi o čemu se radi.
Presuda je donesena kada je donesena i ona je izrečena. Ona ne smije djelovati na druge dvije vlasti u Hrvatskoj na izvršnu i na zakonodavnu vlast. Kao što sam ja izrekao kritiku za ovo događanje na Bleiburgu. Predsjednik Republike nije pozvan na Bleiburg jer ja sam prigovorio ustaškom znakovlju koje se dogodilo prethodne godine, dakle prošle godine. Pretpostavljao sam da će se to dogoditi i ove godine. Ali, Sabor je pozvao ambasadu u Beču da pošalje svoje izaslanstvo u kome je bio ambasador i čak vojni predstavnik. Budući da se radi ipak ovdje o jednoj politici vojni predstavnik tu nije imao šta tražiti, a ambasador je morao napustiti čim je vidio ustaško znakovlje. Zašto ovo govorim?Ovo je prigovor Saboru. Ne može Sabor pozivati nikoga direktno, posebno ne ambasadu da šalje delegaciju. Sabor se može obratiti Ministarstvu vanjskih poslova. Ministarstvo vanjskih poslova mora sa mnom dogovoriti da li ambasador negdje može ići ili ne može ići jer nije kreator vanjske politike Sabor. Kreator vanjske politike je Vlada i Predsjednik Republike. Dakle tu se radi možda ne namjerno, ali očito o jednoj greški. Ako je trebao netko ići nositi vijenac na Bleiburg kao spomen na žrtve onda u ime Sabora neka Sabor šalje koga god hoće u ime Sabora jer Sabor to i plaća. Ali ako se tamo pojavljuje znakovlje one zločinačke tvorevine iza koje su ostale stotine tisuća mrtvih onda se postavlja pitanje što traže predstavnici države na takvom jednom skupu.
MARIO HARAPIN: Znači li to da je Sabor prekoračio svoje ovlasti? Je li možda i Hebrang trebao napustiti Bleiburg?
PREDSJEDNIK: Svakako, da je trebao napustiti Bleiburg.
MARIO HARAPIN: A, je li Sabor prekoračio svoje ovlasti?
PREDSJEDNIK: Oni su tražili od ambasade da pošalju delegaciju, a ne mogu direktno tražiti od ambasadora ništa.
MARIO HARAPIN: Što je s petokrakama? Prije koji dan se mnogo ljudi okupilo u Kumrovcu, a priličan broj ih je nosilo čak i one kape sa zvijezdama. Može li se crvena zvijezda i stilizirano slovo „U“ staviti u istu kategoriju?
PREDSJEDNIK: Pa svakako da ne može. Pod crvenom zvijezdom mi smo pobijedili, svijet je pobijedio fašizam. Dakle, to je pobjednički znak, a to nema nikakve veze sa zastranjivanjima koja su bila poslije 1945. I kad se govori o žrtvama poslije Drugog svjetskog rata i o tome se mora voditi računa da se opet priznaju činjenice. Jer, uvijek se tvrdi među nekim NDH nostalgičarima kako su negdje ubijane žene, djeca itd., ali samo neka se pronađe gdje je to, jer nije dovoljno samo govoriti, da vidimo koji su dokazi. Istina je da su neki likvidirani, ali ti nostalgičari nikad vam neće reći da je Njemačka kapitulirala, da je kvislinška vojska još vodila deset dana bespoštedne borbe, da je u tim borbama poginuo i veliki broj tih kvislinških vojnika i da su oni negdje sahranjeni. Gdje? I to se treba utvrditi.
Ali i da je bilo osvete poslije same predaje, dakle deset dana nakon toga. Ali još se nikad ne kaže da je jedan dio otišao u odmetnike. Četnici su otišli u Srbiji, odmetnuli se, dio u Bosni. U Hrvatskoj su ustaše pretvorene u tzv. križare ili škripare kako su ih negdje zvali i oni su do 1951. godine pružali otpor i to oružani otpor čekajući sukob istoka i zapada i da će zapad onda htjeti njih za saveznike i da će se ratna sreća promijeniti i da će ponovno uskrsnuti NDH. Jasno da su to bile iluzije, da se to nije moglo dogoditi, kao što se nije ni dogodilo. Ali sada sve te koji su poginuli u borbama sa Odjelom za zaštitu naroda (OZNA), dakle sve njih proglasiti da su to bili mirni građani koji su šetali i evo tako šetajući naišla OZNA i onda ih ubila. Treba reći da su oni zaustavljali vlakove, da su oni palili općine, da su oni ubijali predstavnike vlasti i da su se oni s oružjem u ruci suprotstavljali novoformiranoj vlasti. Dakle, nisu to bili šetači niti planinari koji su se malo duže zadržali u planinama. O tome ja bih volio da ti NDH nostalgičari kažu što se dogodilo. Da je tu netko ubijen i da nije trebao biti ubijen i to je točno.
Ali, gledajte slučaj Korade. Heroj Domovinskog rata, general Hrvatske vojske bude ubijen u jednom obračunu s policijom. Šta sad trebamo zvati ovog policajca na odgovornost jer je ubio hrvatskog generala heroja Domovinskog rata? On se s oružjem u ruci suprotstavlja legalnoj vlasti. Dakle, moramo govoriti o činjenicama koje su se dogodile, a ne sve proglasiti nevinima, sve proglasiti jednostavno šetačima koje je jedna grozna vlast išla ubiti.
MARIO HARAPIN: Proteklog vikenda usred Zagreba održao se koncert Thompsona. Znamo već da niste njegov obožavatelj i to ponajprije zbog ikonografije koja ga prati. Na njegovim koncertima uvijek je prisutno mnogo mladih, ali bez obzira što možda mladi to i ne znaju što to znači „Jure i Boban“, što to znači povik „Za dom spremni“. Istodobno imamo i mnogo starijih osoba tamo koji bez problema šeću sa ustaškim znakovljem. Kakva je to poruka koja se šalje javnosti? Bi li trebalo zabraniti takve koncerte?
PREDSJEDNIK: Ja nisam za zabranu koncerata ni jednog pa ni Thompsonovog. Ja uvijek kažem to nije moja glazba, ali sam protiv toga da se legalno koriste znakovi jednog koljačkog režima, jednog fašističkog režima koji je iza sebe ostavio grozne zločine. To je samo dokaz da mi još nismo dokraja pravna država.
MARIO HARAPIN: Jeste li dobili poziv za ponovnim svjedočenjem u Haagu kako biste bili po prvi puta svjedokom obrane na suđenju Gotovini, Markaču i Čermaku?
PREDSJEDNIK: Ne, ja nisam dobio poziv. Ali nagađa se da bih ja mogao biti pozvan, jer ja sam javno rekao da sam poslije oslobođenja Knina došao u Knin. Kod generala Čermaka došao je i general Bobetko sa ženom. Ručali smo kod generala Čermaka i ono što ja znam da kad sam dolazio u Knin nisam vidio ni jedan požar nigdje. Pošto smo se duže zadržali u Kninu vidio sam da k njemu dolaze ljudi jedni zbog uspostavljanja električne mreže, drugi su dolazili zbog kanalizacije, zbog vode, zbog snabdijevanja kruhom. Dakle, dolazili su skroz ljudi koji su bili zaduženi da uspostave normalan život u gradu Kninu. I u to vrijeme dok sam ja bio nije bilo ni riječi o bilo kakvoj vojnoj ili policijskoj akciji, dakle samo o komunalijama i funkcioniranju gradske infrastrukture. Međutim kad sam se vraćao natrag već je bila večer onda smo mnoga sela vidjeli u plamenu.
MARIO HARAPIN: Znači mogli biste govoriti u korist Ivana Čermaka?
PREDSJEDNIK: Nikad ne govorim niti u korist niti na štetu bilo koga. Kad sam na sudu ja govorim istinu ono što mi je o nekom događaju poznato, a kome će to koristiti to neka sud procjenjuje.
MARIO HARAPIN: No, odazvat ćete se na poziv Haaškog suda?
PREDSJEDNIK: Ako budem pozvan, odazvat ću se.
MARIO HARAPIN: Premijer Sanader otišao je na sjednicu Vijeća sigurnosti gdje će biti govora o topničkim dnevnicima. Zanima me koja je prava istina o tim dnevnicima, jer postoje mnoga nagađanja od toga da ih je otuđio Ante Gotovina koji je pak odlučio tužiti „Jutarnji list“¨pa do toga da su uništeni ili nikada nisu postojali?
PREDSJEDNIK: Radi se o tome da se traži više od sto dokumenata, a neki dokumenti su ključni. Nije na meni da se sad upuštam u to koji su manje važni, a koji su više važni, ali nekih dokumenata jednostavno nema. Ako ih nema treba utvrditi tko je bio za njih zadužen. Jer ne može se jedan dokument koji je državno vlasništvo izdvojiti i nestati. Drugim riječima, treba utvrditi tko je odgovoran za nestanak tih dokumenata i ja mislim u tom slučaju da bi mi i sa Haagom lakše završili cijelu tu priču, da jednostavno kažemo i da se u proceduri utvrdi tko je odgovoran za određeni dokument koji jednostavno nedostaje u onom dosjeu koji je bio formiran. Dakle, taj dio je trebalo provesti do kraja. Koliko ja znam – makar sam takvu informaciju dobio iz državnog odvjetništva – da se upravo na tome sada radi.
MARIO HARAPIN: Ne znate o kome se radi, o kojim osobama?
PREDSJEDNIK: Ne, ne znam.
MARIO HARAPIN: Jeste li dali neke savjete premijeru Sanaderu prije puta?
PREDSJEDNIK: Ne. On sam vrlo dobro zna o čemu se radi isto kao i ja.
MARIO HARAPIN: Očekujete li da će glavni tužitelj Haaškog suda Brammertz ocijeniti kako Hrvatska ne surađuje s Haaškim sudom?
PREDSJEDNIK: Ja sam sa Brammertzom razgovarao prije nekoliko dana i on mi je rekao da u globalu on može biti zadovoljan sa suradnjom hrvatskih organa sa Haaškim tribunalom. Međutim, njegov osnovni prigovor je da dokumenata nema, ali nema ni odgovornih za nestanak tih dokumenata.
MARIO HARAPIN: Navodno, je premijer Sanader donirao, dao ček od 50 tisuća dolara našim ljudima koji žive u Sjedinjenim Državama za popravak krova jedne crkve. Je li to pravo vrijeme za doniranje?
PREDSJEDNIK: S obzirom da je Amerika u jednoj ozbiljnoj krizi mislim da je to u redu.
MARIO HARAPIN: I dalje su neriješeni odnosi sa Slovenijom. Hrvatski je Sabor prihvatio Rehnov prijedlog, Sloveija onda traži amandmane i čini se nekako da prepucavanju nema kraja. Tko će na kraju morati popustiti?
PREDSJEDNIK: Nema potrebe za popuštanjem. Treba primijeniti u međunarodnoj komunikaciji međunarodne pravne norme. I to je ono što treba Bruxelles učiniti. Naime pitanje koje se sada postavlja između Hrvatske i Slovenije je blokiranje hrvatskih daljnjih pregovora, ali zbog jednog graničnog spora koji je bio i kad je Slovenija ulazila u Europsku uniju. Dakle Slovenija je s istim tim problemom ušla u Europsku uniju. Hrvatska bila korektna prema Sloveniji i rekli smo, u redu to je naš bilateralni problem i njega ćemo mi u pregovorima riješiti. Dakle, mi Sloveniji nismo smetali. A da je Hrvatska svim zemljama Europske unije napisala svoj protest da ne može Slovenija ući dok se ovo pitanje ne riješi Slovenija ne bi ušla u Europsku uniju, jer u Europsku uniju se može ući ako su riješeni granični sporovi ili ako postoji sporazum kako će se ti sporovi riješiti. Mi Sloveniji nismo smetali. Nažalost, Slovenija sada koristi svoju poziciju i svoje članstvo u Europskoj uniji da bi zaustavila Hrvatsku i da bi jedan dio akvatorija prešao pod slovensku kontrolu. Oni kažu da to nije točno. Ali ako netko traži da ima teritorijalni kontakt sa otvorenim morem, a to znači da će netko ostati bez tog dijela akvatorija. To nije tako teško procijeniti.
Međutim, tu se radi o još jednoj stvari što nitko ne uzima u obzir, a ja ću vam reći. Dakle, po međunarodnim konvencijama teritorijalno more je 12 nautičkih milja od obale, dakle od otoka od obale. I da bi Slovenija došla do otvorenog mora nije dovoljno da dobije 12 nautičkih milja. Treba joj 14 nautičkih milja, a te dvije milje bi morale riješiti Ujedinjene nacije, dakle treba mijenjati međunarodnu konvenciju i Slovenija bi vjerojatno trebala tražiti od Ujedinjenih nacija da više teritorijalno more na bude 12 milja nego 14 milja. I čim Ujedinjene nacije to riješe onda bi Slovenija taj svoj spor vjerojatno riješila na temelju međunarodne konvencije.
MARIO HARAPIN: Prema vama kakva je budućnost Rehnova prijedloga?
PREDSJEDNK: On će ostati ovakav kako je Olli Rehn predložio, a vjerojatno na kraju će se ipak to riješiti na temelju međunarodnog prava jer će na kraju i Slovenija shvatiti bez obzira što je njihova politička elita ispolitizirala svoju javnost. Najbolje da se u jednoj zemlji poštivaju zakoni te zemlje, a u međunarodnoj komunikaciji da se poštivaju međunarodne pravne norme.
MARIO HARAPIN: Koliko se zahvaljujući Sloveniji Hrvatska udaljila od datuma pristupanja Europskoj uniji?
PREDSJEDNIK: Jednim dijelom zbog ovog stava kojeg zauzima Slovenija, ali jednim dijelom i zbog naše nepreciznosti u suradnji sa Haaškim tribunalom. Prolongirali smo dakle taj datum.
MARIO HARAPIN: Koliko smo prolongirali?
PREDSJEDNIK: Teško je reći koliko jer ne znamo kad će biti otklonjeni ovi nedostaci.
MARIO HARAPIN: Pojedine države protivile su se otvaranju poglavlja o pravosuđu. Koliko će to poglavlje biti najproblematičnije na putu k Europskoj uniji?
PREDSJEDNIK: Mislim da to poglavlje neće više biti tako velika smetnja jer se stabilizirao naš pravosudni sustav. On možemo reći sada ipak funkcionira na relativno zadovoljavajući način, tako da su i te reforme uspjele, a sve je krenulo od prakse Vrhovnog suda. Što je Vrhovni sud više bio orijentiran prema primjeni zakona to su onda i niži sudovi imali takvu praksu.
MARIO HARAPIN: Očekujete li možda da će ovo ljeto zbog mnogih teških riječi koje su padale između slovenskih i naših političara doći manje gostiju iz Slovenije?
PREDSJEDNIK: Neće. Slovenci su praktični ljudi i ja mislim da će oni ići tamo gdje im bude ugodnije koristiti godišnji odmor i gdje zato mogu osigurati i novce.
MARIO HARAPIN: Veleposlanik Neven Jurica oporavlja se od bolesti. Više ste puta iskazali na ne preveliko zadovoljstvo njegovim radom. Je li vrijeme da ga povučete i pronađete novu osobu za veleposlanika u Vijeću sigurnosti?
PREDSJEDNIK: Ja bih sada ostavio to pitanje malo na stranu dok vidimo kako će teći liječenje gospodina Nevena Jurice, a nakon toga možemo raspravljati i o njegovoj kompetenciji za nastavak funkcije.
MARIO HARAPIN: No, ipak jeste li dobili izvješća o njegovoj potrošnji u veleposlanstvu o troškovima za lobiranja?
PREDSJEDNIK: Nisam dobio sve te podatke. Za lobiranja sam dobio. Ona su bila dosta velika. Moramo reći jednu istinu, a to je da je Račanova vlada obustavila svako plaćanje lobista, jer Hrvatska danas ima svoju diplomaciju, ima ljude koji mogu u granicama svojih funkcija obaviti sav potrebni posao i nije bilo lobiranja. Nažalost poslije se ponovno pojavljuju lobisti i mislim da od toga nije bilo puno koristi.
MARIO HARAPIN: Što je s libijskim veleposlanikom Vejnovićem. Je li se on vratio ili je razriješen?
PREDSJEDNIK: Pa ta afera se nije smjela otvarati s obzirom da su poznate činjenice. Jer ambasador je za neka naša poduzeća nabavio alkohol kojeg su oni i platili. Dakle, nije tu bilo nikakvog šverca, nikakve osobne koristi i mislim da tu aferu nije trebalo otvarati posebno jer se radi o alkoholu u jednoj zemlji u kojoj je alkohol zabranjen. Ali sad šta je tu je. Ambasador je pozvan na konzultacije i on se još konzultira.
MARIO HARAPIN: Tome je već prošlo puno vremena?
PREDSJEDNIK: Četiri mjeseca je na konzultacijama.
MARIO HARAPIN: Hoćete li ga Vi razriješiti ili ne razmišljate o tome?
PREDSJEDNIK: Ja ne vidim razlog.
MARIO HARAPIN: Situacija u trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom do prije neki dan bila je najgora. Sada su zategnuti odnosi izglađeni. No, kako se to uopće moglo dogoditi i što učiniti da se takva situacija više ne ponovi?
PREDSJEDNIK: Treba kada god se ide sa jednom mjerom koja se tiče nama susjedne zemlje ili bilo koje druge, ali posebno susjedne zemlje, treba s odgovornim ljudima te zemlje dogovarati. Jasno je svaka zemlja, svaka vlada, svako ministarstvo radi u interesu strane koju zastupa, ali moramo voditi računa i da susjeda ne možemo promijeniti, susjed je tu i zato s njim treba dogovarati. Tako je trebalo i za ove mjere. Sad kad su mjere povučene sad vidimo opet da se je to moglo i prije.
MARIO HARAPIN: Hoćete li o tome razgovarati i s vašim BiH kolegom za tri dana u Crnoj Gori?
PREDSJEDNIK: Da. Ja ću biti sa predstavnicima Bosne i Hercegovine pa ćemo i o tome razgovarati.
MARIO HARAPIN: Sudjelovat ćete dakle na konferenciji kulturni koridori na Cetinju. Što ćete istaknuti u svojem govoru?
PREDSJEDNIK: Točno. Ja želim reći da i kulturu moramo shvatiti kao nešto što može pomoći u relaksaciji odnosa jer mi pripadamo istom kulturnom krugu. I zato možemo nekako relaksirati odnose između država proisteklih iz bivše Jugoslavije upravo i na tom segmentu. Jer ako pripadamo istom kulturnom krugu onda možemo i unapređenju kulturne suradnje učiniti puno, a ta suradnja će se onda reflektirati i na suradnju u obrazovanju i na suradnju u gospodarstvu, u turizmu i svemu drugome.
MARIO HARAPIN: Vjerojatno ćete iskoristiti prigodu i za niz bilateralnih sastanaka s kolegama iz regije?
PREDSJEDNIK: Obično kad se nađemo na takvom skupu, na takvoj multilaterali, uvijek onda obavimo i bilateralne razgovore.
MARIO HARAPIN: Možemo li očekivati i vaš neformalni sastanak sa zapadnim susjedom, dakle sada govorimo o Sloveniji s Türkom?
PREDSJEDNIK: Ukoliko bude interesa sa slovenske strane ja sam uvijek spreman za razgovor i postoji mogućnost da ćemo više koraka napraviti od pozdrava koje smo sad nekoliko puta imali. Kulturno se pozdravimo, zaželimo uspjeh i odemo svaki na svoju stranu. A, mislim da postoje razlozi da se razgovara.
MARIO HARAPIN: Kulturno se pozdravljate. Vjerujem da će biti i nešto više od kulture budući se govori na Cetinju o kulturnim koridorima.
PREDSJEDNIK: Baš zato što su kulturni koridori.
MARIO HARAPIN: Da li postoji mogućnost da Vi i predsjednik Türk preuzmete inicijativu u rješavanju slovensko-hrvatskog spora?
PREDSJEDNIK: To je teško za pretpostaviti jer poslovi su o kojima razgovaramo su poslovi Vlade. Mi možemo samo svaki svojoj Vladi nekako sugerirati da učini korak više.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, hvala vam lijepa na razgovoru.
PREDSJEDNIK: Hvala vama.