Hrvatska i Francuska nemaju otvorenih pitanja osim ekonomskih (HINA)

U odnosima Hrvatske i Francuske nema otvorenih pitanja niti problema osim na gospodarskom polju, izjavio je u subotu u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon razgovora sa svojim francuskim kolegom Jacquesom Chiracom.

"U političkim odnosima dvije zemlje nema niti jedno otvoreno pitanje i niti jedan problem", izjavio je Mesić na konferenciji za novinare organiziranoj po završetku višesatnog posjeta Chiraca Zagrebu.

Francuski predsjednik je također potvrdio kako dvije zemlje imaju odlične odnose.

"Dokaz tomu da dvije zemlje imaju odlične odnose je i činjenica da sam se s predsjednikom Mesićem u dvije godine sastao tri puta", rekao je Chirac.

"Ima određenih otvorenih pitanja na gospodarskom polju, ali uz dobru volju i potporu obje strane i ta pitanja mogu biti riješena", kazao je Mesić.

Otvorena pitanja koja postoje na gospodarskom polju moraju riješti tvrtke koje su sklopile određene poslove, odgovorio je hrvatski predsjednik na pitanje novinara jesu li ta sporna pitanja možda vezana za tvrtku Spie-Batignoles.

Dvojica predsjednika su osim o bilateralnoj suradnji razgovarali i o stanju u regiji, borbi protiv terorizma, potpori koju Francuska pruža Hrvatskoj na putu u EU te suradnji Hrvatske s Haškim tribunalom.

Chirac, koji je u subotu doputovao u Zagreb u višesatni radni posjet Hrvatskoj, je razgovarao i s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom.

Odnosi Hrvatske i Slovenije na visokoj razini (HINA)

Odnosi Slovenije i Hrvatske, uz pojedina otvorena pitanja, na visokoj su razini, rekli su u utorak u Zagrebu hrvatski i slovenski predsjednik Stipe Mesić i Milan Kučan nakon službenih razgovora.

"Od stjecanja državnih neovisnosti odnosi Hrvatske i Slovenije imali su uspona i padova, što je uvijek bilo na štetu obiju zemalja", rekao je Kučan, naglasivši da su u ovom trenutku odnosi na najvišoj razini od 1991. godine.

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić rekao je da su međudržavni odnosi vrlo dobri, s potencijalima za daljnje širenje, ali i podvukao postojanje otvorenih pitanja koje dvije države trebaju "samostalno rješavati".

Obojica predsjednika su u izjavi novinarima daleko najviše govorili o nepotpisanom sporazumu o međudržavnim granicama kojeg su dogovorile dvije vladenaj, trenutačno najvećem opterećenju u bilateralnim odnosima Hrvatske i Slovenije.

Kučan je izjavio da je jedan od razloga njegova dolaska u Zagreb provjera mogućnosti za rješavanje upravo toga pitanja.

Slovenski je predsjednik izrazio žaljenje što je došlo do zastoja u rješavanju problema međudržavnog razgraničenja i uvjerenje da se radi o uravnoteženom i kompromisnom sporazumu koji je dobra podloga za daljnju suradnju.

Šef hrvatske države Stipe Mesić smatra da dvije vlade moraju nastaviti razgovorati i pronaći rješenje o sporazumu o međudržavnim granicama koji će zadovoljiti obje strane, u kojem "neće biti pobjednika i poraženog" i koji neće dovesti u pitanje sveukupne bilateralne odnose.

Kučan je mišljenja da bi poništenje dogovora o razgraničenju u Piranskom zaljevu otvorilo i pitanja kopnene granice što bi moglo zakomplicirati odnose dviju zemalja. Slovenski je predsjednik izrazio razumijevanje za postojanje poteškoća u prihvaćenju razgraničenja u Piranskom zaljevu, naglasio da one postoje i u njegovoj zemlji, ali istaknuo da usvajanje sporazuma objema zemljama donosi mir, stabilnost i prosperitet, a međunarodnoj zajednici pokazuje da su dvije zemlje sposobne same rješavati svoja otvorena pitanja.

Kučan je dodao da neriješeno pitanje granica ne smije sprječavati rješavanje ostalih otvorenih hrvatsko-slovenskih pitanja, nuklearke Krško i duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama.

Dvojica su predsjednika razgovarala i o stanju u regiji i svijetu. Mesić je kazao da obojica pozdravljaju promjene u SR Jugoslaviji i izražavaju nadu u daljnji tijek reformi u toj zemlji. Hrvatski je predsjednik još jednom ponovio svoje zalaganje za individualizaciju krivnje za počinjene zločine i naglasio da podupire ulazak svih zemalja regije u Europsku uniju u vlastitom tempu ispunjenja obveza i zadovoljenja europskih kriterija. Mesić je naglasio da je Hrvatska spremna na regionalnu suradnju i dobre odnose sa svim susjedima.

Zbog 30 minuta dužih bilateralnih razgovora od predviđenog, predsjednici Mesić i Kučan na tiskovnoj konferenciji nisu odgovarali na novinarska pitanja, već samo pročitali pripremljene izjave.

Kučan se prije posjeta Pantovčaku sastao s nadbiskupom zagrebačkim Josipom Bozanićem, a u srijedu ga očekuju susreti s predstavnicima hrvatske oporbe (Mate Granić-DC i Ivo Sanader-HDZ), predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem i premijerom Ivicom Račanom. Slovenski predsjednik će se obratiti i zastupnicima u hrvatskom parlamentu.

Talijanski predsjednik Ciampi u službenom posjetu RH (HINA)

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i talijanski predsjednik Carlo Azieglo Ciampi ocijenili su u utorak u Zagrebu da Hrvatska i Italija imaju veoma dobre odnose koje namjeravaju dalje razvijati, a Italija je obećala pružiti potporu Hrvatskoj u pristupu EU i NATO-u, priopćio je Ured hrvatskog predsjednika.

Ciampi je u utorak doputovao u Zagreb u dvodnevni posjet Hrvatskoj i susreo se s predsjednikom Mesićem. Dvojica predsjednika razgovarala su najprije samo uz nazočnost savjetnika, a potom je razgovor nastavljen u širem krugu izaslanstava dviju država. "Obostrano je ocijenjeno da je posjet predsjednika Republike Italije Republici Hrvatskoj izraz ostvarenog visokog stupnja dobrih odnosa dviju zemalja i dalji snažan poticaj njihovu razvijanju na svim područjima, a na obostranu korist, te u interesu mira, sigurnosti i stabilnosti u Europi", stoji u priopćenju.

Dvojica su predsjednika potvrdila čvrstu podršku svojih zemalja borbi protiv globalnog terorizma, naglašavajući da to nije i nikada ne smije postati borba protiv neke određene zemlje ili naroda, kao ni protiv pripadnika neke određene vjere, navodi priopćenje.

Pri razmatranju stanja u regiji rečeno je da će Republika Hrvatska i Republika Italija i dalje davati konstruktivni doprinos normaliziranju prilika u jugoistočnoj Europi, uvjerene da time pridonose i unapređivanju procesa europskog ujedinjavanja.

Ured je priopćio da se dvije strane u potpunosti slažu da manjine moraju biti most suradnje. "Predsjednik Ciampi je najavio da će Republika Italija i dalje čvrsto podupirati započeti proces približavanja, kao i uključivanje Republike Hrvatske u Europsku uniju i u Atlantski pakt", navodi priopćenje. "Prilikom razmatranja bilateralnih odnosa i mogućnosti njihova daljeg razvijanja, predsjednik Mesić je kao osnovu za građenje tih odnosa naveo odredbe Povelje Ujedinjenih naroda, kao i završnog dokumenta Helsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, već zaključene bilateralne ugovore, kao i ugovore koji su regulirali odnose između Republike Italije i nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a koje je Republika Hrvatska preuzela kao jedna od država sljednica bivše Jugoslavije", stoji u priopćenju. Obje su strane naglasile da će sve svoje preuzete međunarodne obveze izvršavati u duhu građenja dobrih međusobnih odnosa, a u skladu s načelom "pacta sunt servanda", stoji dalje u priopćenju. Potvrđena je želja i spremnost Republike Hrvatske i Republike Italije da eventualna otvorena pitanja rješavaju isključivo pregovorima, u dobroj vjeri i bez pribjegavanja bilo kakvim pritiscima. Želeći potvrditi svoju trajnu opredijeljenost za održavanje i razvijanje dobrih bilateralnih odnosa, predsjednici Mesić i Ciampi podržali su izradu nacrta Ugovora o suradnji i partnerstvu između Republike Hrvatske i Republike Italije, kaže se na kraju priopćenja.

Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi u srijedu je, u sklopu dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, u pratnji hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića posjetio Rijeku, gdje se u Srednjoj talijanskoj školi susreo s predstavnicima Talijanske unije i Zajednice Talijana Rijeke, čelnicima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Predsjednik Ciampi izrazio je zadovoljstvo što kao prvi talijanski predsjednik u povijesti posjećuje Rijeku i Srednju talijansku školu "koja je simbol suživota između porijeklom različitih nacija i kultura".

Mesić primio kazakstanskog predsjednika Nazarbajeva (HINA)

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je danas predsjednika Kazahstana Nursultana Abiševiča Nazarbajeva s izaslanstvom koje čine gospodarstvenici i predstavnici sedam ministarstava te bivše sovjetske republike.

Dvojica predsjednika razgovarala su o gospodarskoj suradnji dviju zemalja jer je Kazahstan zainteresiran za kupnju udjela u Ini, Janafu, Plivi i Podravci. Tu zemlju posebice zanima suradnja na području farmaceutske industrije jer Kazahstan uvozi 90 posto lijekova.

"Mi uvozimo lijekova u vrijednosti od 350 milijuna dolara, a nemamo dovoljno farmaceutskih tvornica", rekao je kazahstanski predsjednik.

U Kazahstanu je u tijeku velika rekonstrukcija cesta: u ovoj i idućoj godini planira se rekonstruirati 6000 km autocesta.

"Između Hrvatske i Kazahstana nema neriješenih pitanja, naša suradnja počinje, da tako kažem od 'prazne stranice'. (...) U Kazahstanu je počela velika izgradnja. Hrvatske bi tvrtke mogle sudjelovati u rekonstrukciji cesta", pozvao je predsjednik Nazarbajev.

Hrvatski je predsjednik najavio jačanje gospodarske suradnje.

"Mi ćemo slati i gospodarske i državne delegacije u Kazahstan, a i s njihove strane očekujemo posjet Hrvatskoj, jer samo ako se dobro poznajemo, možemo dobro surađivati", rekao je predsjednik Mesić.

Kazahstanski gospodarstvenici nadaju se znatnom jačanju gospodarskih veza s Hrvatskom. Kazahstan je iznimno bogat naftom, prirodnim plinom, a posjeduje i bogata nalazišta ugljena, željezne rude i bakra.

Hrvatska i Kazahstan, zemlja s 16,7 milijuna stanovnika, žele ojačati i političke veze, pa su ovom prilikom potpisana i dva dokumenta.

Prvi je memorandum o suradnji između ministarstava vanjskih poslova Kazahstana i RH koji su potpisali kazahstanski ministar vanjskih poslova Erlan A. Idrisov i zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković Kurelec.

Dvojica su predsjednika potpisala deklaraciju o načelima uzajamnih odnosa.

Drugoga dana službenog posjeta kazahstanskoga predsjednika Nazarbajeva primit će u četvrtak hrvatski premijer Ivica Račan, a kazahstansko će se izaslanstvo bez nazočnosti predsjednika Nazarbajeva u Hrvatskoj gospodarskoj komori sastati i s hrvatskim gospodarstvenicima.

Predsjednik Mesić primio predsjednika latvijskog parlamenta (HINA)

Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u četvrtak predsjednika latvijskog parlamenta Janisa Straumea.

Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim odnosima dviju zemalja, te je naglašena želja za daljnjim razvojem tih odnosa, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Predsjednik Mesić također je rekao kako Hrvatskoj u njezinom priključivanju EU i NATO-u mogu pomoći iskustva koje ima Latvija, jer obje zemlje imaju iste strateške ciljeve. Osim toga, predsjednik Mesić je predsjedniku latvijskog Saeima (parlamenta) prenio dojmove sa svog, danas završenog, službenog puta u Iran.

Predsjednik Mesić primio kraljicu Noor od Jordana (HINA)

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu u Zagrebu izaslanstvo Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) na čelu s predsjednikom Jamesom Kimsleyem i jordanskom kraljicom Noor.

Izaslanstvo ICMP-a boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj - tijekom kojeg će razgovarati s predstavnicima obitelji nestalih osoba iz Hrvatske, kao i s najvišim političkim dužnosnicima - kako bi upozorilo na problem nestalih i založilo se za jačanje napora na utvrđivanju sudbina tisuća nestalih osoba.

Kimsey i kraljica Noor kasnije tijekom dana posjetit će Zavod za sudsku medicinu na Šalati, gdje će razgledati DNK laboratorij i forenzičku opremu.

ICMP je prošle godine Zavodu donirao sofisticiranu opremu za identifikaciju posmrtnih ostataka utvrđivanjem DNK.

Izaslanstvo ICMP-a, koje se nalazi na turneji po zemljama jugoistočne Europe, u utorak je u Beogradu primio jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, a u ponedjeljak je u Tuzli otvorilo prvi laboratorij za identifikaciju DNK u Bosni i Hercegovini.

ICMP je osnovan 1996. godine kako bi se pomogao u utvrđivanju sudbine tisuća osoba koje su nestale tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije.

Predsjednik Mesić primio predsjednika estonskog parlamenta (HINA)

Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u četvrtak u posjet predsjednika Parlamenta Estonije Thomasa Savia s kojim je razgovarao o približavanju dviju zemalja Europskoj uniji i bilateralnim odnosima.

Kako je priopćeno iz Predsjednikova ureda, predsjednik estonskog parlamenta izvijestio je hrvatskog predsjednika o raspoloženju građana svoje zemlje u odnosu na ujedinjenu Europu, napominjući kako je u porastu broj euro-skeptika. S tim u vezi, zanimale su ga pojedinosti o procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji.

Predsjednik Mesić je pozdravio dolazak estonskog izaslanstva u Hrvatsku kao daljnji doprinos jačanju već postojećih dobrih odnosa između dviju zemalja. Istaknuo je kako su stranke vladajuće koalicije čvrsto opredijeljene za hrvatski put prema Europskoj uniji te je dodao kako Hrvatska inzistira da ju se na tom putu procjenjuje na individualnoj osnovi.

Uz predsjednika Mesića na sastanku su bili potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku Tomislav Jakić te veleposlanik RH u Finskoj i Estoniji Željko Bošnjak.

Predsjednik Mesić razgovarao s češkim premijerom Zemanom (HINA)

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i češki premijer Miloš Zeman razgovarali su u srijedu u Zagrebu o stanju na Balkanu, a posebice o preraspoređivanju čeških vojnika koji služe u BiH i na Kosovu.

"Razmatrali smo prije svega pitanja vezana za situaciju na balkanskom poluotoku", rekao je Zeman u izjavi novinarima nakon sastanka, dodajući kako Češka upravo razmišlja o preraspoređivanju vojnih snaga koje su smještene u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

"Znam da o tome razmišljaju i neke druge države", rekao je Zeman, naglasivši da je želio saznati i stajalište Hrvatske o toj problematici.

Zeman je rekao da se s hrvatskim šefom države usuglasio oko "načela nepromjenjivosti granica", bez obzira radilo se o BiH, Kosovu ili Crnoj Gori "gdje bi promjene granica koje zagovaraju određene državne grupacije mogle dovesti do burnih reakcija".

Zeman je susretom s predsjednikom Mesićem završio posjet Zagrebu, a svoj će trodnevni boravak u Hrvatskoj nastaviti u četvrtak i petak u Dubrovniku.

Češki se premijer tijekom dana susreo s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, te je posjetio Hrvatsku gospodarsku komoru.

Hrvatska i Češka potpisale su u okviru posjeta visokog češkog izaslanstva dva sporazuma - Sporazum o međusobnom izravnavanju sadašnjih dugovanja i potraživanja koja proističu s osnova kliringa, te Sporazum o suradnji u području kulture, prosvjete i znanosti.

Obje su zemlje najavile i skoro potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini koji je parafiran 27. travnja ove godine.

Lord Robertson u Zagrebu (HINA)

Glavni tajnik NATO-a George Robertson u četvrtak je u Zagrebu rekao kako se cijela regija jugoistočne Europe mora ujediniti jer će u suprotnom propasti.

"Cijela regija jugoistočne Europe mora se ujediniti ili će se raspasti u ruševinama", rekao je Robertson ne ulazeći u pojedinosti.

On se zajedno s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem obratio novinarima nakon njihova kratkotrajnog susreta u zagrebačkoj zračnoj luci "Pleso".

"Ako politički vođe u regiji budu djelovali hrabro i vizionarski onda ovu regiju i njezine narode očekuje velika budućnost", rekao je Robertson, koji je nakon susreta s Mesićem otputovao u Dubrovnik. Glavni tajnik NATO-a George Robertson pojasnio je u Dubrovniku u četvrtak kako se njegova izjava u Zagrebu da se zemlje jugoistočne Europe moraju ujediniti, kako se to područje ne bi raspalo u ruševinama, odnosila na to da se suradnjom rješavaju zajednički problemi na svim područjima od sigurnosti, preko gospodarstva do borbe protiv kriminala.

"Mora postojati pravac većeg zbližavanja ovih zemalja", kazao je novinarima Roberson dodajući kako je dokument koji je potpisan prije dva dana u Bratislavi dobar primjer onoga što se već u praksi i događa.

"Dokument koji se bavi suradnjom i sigurnošću i kojim su sve zemlje regije obavezale da više nisu prijetnja jedna drugoj predstavlja veliki iskorak u procesu približavanja" naglasio je Robertson dodajući kako će između zemalja regije morati postojati gospodarska suradnja, suradnja policije jer je činjenica da je "zločinačko bratstvo" pretvorilo ovu regiju u jednu državu u gospodarskom smislu, a sve zemlje regije moraju napraviti više zajedničkih stvari kako bi se pozabavile problemom kriminala i gospodarski surađivale nego da što ima više smisla nego da svaka radi za sebe.

Nakon susreta s predsjednikom Mesićem u Zagrebu, Robertson je novinarima rekao kako mu je bilo drago što je predsjednika Mesića mogao pohvaliti za napredak koji je Hrvatska ostvarila na putu veće demokratizacije kao i za njezine političke i gospodarske reforme, podsjetivši kako je prošle godine političke promjene u našoj zemlji nazvao "najboljom viješću 21. stoljeća".

"Hrvatska je i dalje zemlja predvodnica u jamčenju veće sigurnosti i stabilnosti cijele regije", istaknuo je Robertson, dodavši kako osim tih dobrih znakova postoje i loši koji su vrlo zabrinjavajući.

Glavni tajnik NATO-a nazvao je događaje proteklih tjedana u južnoj Srbiji uspjehom, "pa možda i nadom za budućnost".

"No, stanje u Makedoniji i dalje je na oštrici britve jer grupica naoružanih huligana nastavlja ugrožavati opstojnost jedne demokratske i multietničke države", rekao je Robertson, ustvrdivši kako je to ujedno i prilika da makedonska Vlada krene dalje na platformi čvrstine i energičnosti ali i prema političkim reformama.

Hrvatski predsjednik izrazio je žaljenje što ragovor s Robertsonom nije mogao trajati dulje budući da on odlazi u Sarajevo, a glavni tajnik NATO-a u Dubrovnik.

Mesić je rekao kako je tijekom razgovora analizirano stanje na užem i širem području regije te da su on i Robertson zaključili kako je dio regije stabiliziran, s tendencijom da tu stabilnost i zadrži, dok se osobito jug Srbije, Kosovo i Makedonija još uvijek smatraju trusnim područjima.

"Jug Srbije se smiruje, Kosovo se priprema za izbore i tamo je stanje pod kontrolom, unatoč nekim ekscesima, no, u Makedoniji je teško iako još postoji mogućnost da se ne dođe do pravog rata", naglasio je Mesić potvrdivši kako će to prije svega ovisiti o političkoj odlučnosti koju svi očekuju od makedonske vlasti.

Hrvatski predsjednik nakon izjave za novinare službenim je zrakoplovom otputovao u glavni grad BiH gdje će sudjelovati na 4. sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Politički odnosi s Grčkom u uzlaznoj liniji (HINA)

Politički odnosi između Republike Hrvatske i Grčke u uzlaznoj su liniji i na visokoj razini, ali Hrvatska želi da istu razinu dosegne i gospodarska suradnja, rekao je u srijedu u Zagrebu predsjednik Republike Stjepan Mesić, u zajedničkoj izjavi za novinare s grčkim predsjednikom Konstantinosom Stefanopulosom.

Dvojica predsjednika su zajedničku izjavu za novinare održali nakon razgovora koje su najprije u četiri oka, a zatim i zajedno sa izaslanstvima dviju zemalja održali u Uredu Predsjednika, čime je počeo trodnevni službeni posjet grčkoga predsjednika Hrvatskoj.

Kako je rekao predsjednik Mesić, i tijekom razgovora u četiri oka i tijekom zajedničkih razgovora s izaslanstvima, spomenute su sve mogućnosti suradnje, koja bi trebala dosegnuti razinu izvrsnih političkih odnosa.

"Vjerujemo da će se to i ostvariti jer za to postoji interes jedne i druge strane", rekao je predsjednik Mesić, dodavši kako je bilateralna suradnja dviju zemalja na svim područjima dobra, te da se to može reći i za multilateralnu koju dvije zemlje ostvaruju kroz europske institucije.

"Hrvatska ima poseban interes da se odnosi s Grčkom razvijaju što je moguće bolje i brže, jer Grčka na jednoj i Hrvatska na drugoj strani trebaju biti čimbenici stabilnosti cijele regije", kazao je Mesić u izjavi za novinare.

Hrvatski predsjednik izrazio je veliko zadovoljstvo što su dvije strane postigle identična stajališta u svim područjima današnjih razgovora.

Grčki predsjednik Stefanopulos, potvrdio je riječi svojega domaćina, kako su tijekom razgovora doista iscrpno analizirali stanje u regiji i suglasili se da dvije zemlje kao čimbenici sigurnosti probleme trebaju rješavati "na temelju međunarodnoga prava i dijalogom, a uz odbijanje uporabe sile s bilo koje strane".

"Ni u kojem slučaju ne smije doći do promjene granica, jer to bi samo povećalo probleme", istaknuo je Stefanopulos. I grčki predsjednik je rekao kako su razgovori velikim dijelom bili posvećeni mogućnostima za veći razvoj gospodarske suradnje, a riječi je bilo i o prometnoj povezanosti dviju zemalja, osobito i pogledu europskog koridora 10 i jadransko-jonske autoceste.

Tom prigodom je izneseno stajalište, rekao je Stefanopulos, da se s projektom te autoceste pokuša ući i u neke druge europske programe iz kojih bi se mogla namaknuti sredstva za njezinu gradnju.

Stefanopulos je hrvatskim i grčkim novinarima kazao kako je hrvatski predsjednik još jednom izrazio veliko želju Hrvatske da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, dodavši kako joj Grčka u tome pruža punu potporu i spremna je pomoći joj svojim iskustvima.

"Grčka raspolaže bogatim iskustvom koje bi mogla prenijeti Hrvatskoj u njezinu nastojanju da se približi EU-u i NATO-u", kazao je Stefanopulos.

Jedino novinarsko pitanje dvojici predsjednika glasilo je - da li ekstremisti i nacionalisti koji djeluju u ovoj regiji to čine autonomno ili uz pomoć sa strane i mogu li oni svojim djelovanjem dovesti do promjene granica. Grčki predsjednik je ustvrdio da je djelovanje ekstremista samostalno, budući da im "ni jedna od zemalja u regiji nije pružila podršku, već ih naprotiv, osudila", dok je predsjednik Mesić još jednom istaknuo zajedničko stajalište o nepromjenjivosti granica, dodavši kako će se svi koji se upuštaju u avanturu, pa i ratnu, biti poraženi.

Na kraju zajedničke izjave za novinare, Konstantinos Stefanopulos, hrvatskom je predsjedniku poželio da se sve stvari oko kojih su se dvije strane danas suglasile, u budućnosti doista i ostvare.

U sklopu Stefanopulosovog posjeta, Hrvatska i Grčka u srijedu su potpisale Sporazum o pomorskom prometu, a riječ je o 24. bilateralnom sporazumu koji bi trebao dodatno pridonijeti jačanju gospodarskih odnosa dviju zemalja.

Sporazum su u Uredu predsjednika potpisali ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek i zamjenik grčkog ministra vanjskih poslova Grigorios Niotis, koji se nalazi u državnom izaslanstvu Grčke.

Drugog dana svog posjeta Hrvatskoj, grčki predsjednik Konstantinos Stefanopulos sastao s premijerom Ivicom Račanom i s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem, te se obratio hrvatskim i grčkim gospodarstvenicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Mesić i Kwasniewski: Hrvatska i Poljska imaju iste strateške ciljeve (HINA)

Hrvatska i Poljska imaju iste strateške ciljeve i jedna drugoj mogu puno pomoći, osobito kroz jačanje gospodarske suradnje, ocijenili su petak u Zagrebu hrvatski i poljski predsjednik Stjepan Mesić i Aleksander Kwasniewski.

Mesić i Kwasniewski rekli su to na plenarnoj sjednici održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu susreta hrvatskih i poljskih gospodarstvenika.

"Ono što očekuje Poljsku, očekuje i Hrvatsku ... i Poljaci i mi imamo iste ciljeve i zato jedni drugima možemo pomoći", rekao je Mesić.

On je dodao da je Poljska, kao članica NATO-a i zemlja koja se nalazi u prvom krugu kandidata za članstvo u Europskoj uniji, nekoliko koraka ispred Hrvatske.

"NATO je naš cilj, na poljskom primjeru možemo naučiti kako ćemo brže doći do europskih integracija ... a udružena Europa je naš zajednički cilj i naša sudbina", rekao je hrvatski predsjednik.

Kwasniewski je u svom govoru gospodarstvenicima istaknuo da ponajviše o njima ovisi budućnost međusobnih odnosa Poljske i Hrvatske.

"Politika bez gospodarskih odnosa je neefikasna i nepotrebna ... drago mi je da se, nakon sastanaka s predsjednikom Mesićem i premijerom (Ivicom) Račanom, te razgovora u Saboru, mogu sastati i s vama, jer upravo o vama ovisi budućnost međusobnih odnosa", rekao je poljski predsjednik.

Kwasniewski je kazao da ga raduje što su u Poljskoj prisutne tako važne hrvatske tvrtke kao što su Podravka i Pliva.

"Te tvrtke su vrlo vidljiv izraz hrvatske prisutnosti u Poljskoj", rekao je Kwasniewski. On je dodao da je Podravkina Vegeta toliko poznata da mnogi Poljaci čak misle da je to poljski proizvod.

Poljski predsjednik kazao je da veliko značenje za napredak odnosa između dvije zemlje ima i skorašnje potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini. "Pregovori o slobodnoj trgovini zapravo su završeni, a radi se samo o finalizaciji ... naša iskustva s takvim sporazumima su izrazito pozitivna", dodao je Kwasniewski.

Ranije je bilo najavljeno da bi se prilikom ovog posjeta Kwasniewskog mogao parafirati sporazum o slobodnoj trgovini između Poljske i Hrvatske, no to se ipak nije dogodilo zbog, kako saznaje Hina iz izvora pri hrvatskoj Vladi, tehničkih razloga.

Sam sporazum nije sporan i dogovoren je u potpunosti, ali su posljednje konzultacije završene prekasno da bi se sporazum mogao pripremiti za ovaj posjet, te će sporazum biti potpisan nekom drugom prilikom, rekao je isti izvor.

Na susretu hrvatskih i poljskih gospodarstvenika, organiziranom povodom posjeta poljskog državnog izaslanstva, sudjelovali su predstavnici šezdesetak tvrtki iz obje zemlje.

Hrvatsko-poljsku trgovinsku razmjenu obilježio je prošle godine ogroman hrvatski deficit; Hrvatska je u Poljsku izvezla roba u vrijednosti od 22 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje dosegao čak 93 milijuna dolara.

Kwasniewski, koji je u Zagreb doputovao u pratnji supruge, od petka do nedjelje boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, a prvi dan posjeta završit će obilaskom središta grada i svečanom večerom koju u njegovu čast priređuje hrvatski predsjednik sa suprugom.

U subotu ujutro Kwasniewski će otputovati u Dubrovnik, gdje bi se trebao sastati s lokalnim političkim vodstvom, a poslije podne najprije razgledati brod Petar Krešimir IV u luci Gruž, a zatim i sudjelovati u kratkoj plovidbi dubrovačkim akvatorijem.

Večerom koju će prirediti gradonačelnik Dubrovnika završit će posjet Hrvatskoj poljskog predsjednika, koji će iz Dubrovnika prema Varšavi poletjeti u nedjelju poslije podne.

Predsjednik Mesić primio predsjednika donjeg doma australskog parlamenta (HINA)

Predsjednik Republike Stjepan Mesić, primio je u srijedu predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Australije Neila Andrewa.

Predsjednik Mesić je naglasio da u strateške ciljeve Hrvatske, pored približavanje procesima europskog udruživanja i NATO-u, spada i suradnja sa svim prijateljskim zemljama, posebice sa zrelim demokracijama i državama s dugom demokratskom tradicijom, među kojima je Australija, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

U razgovoru je predsjednik Mesić iznio kako se od siječnja prošle godine provodi politika otvaranja prema međunarodnoj zajednici, koja ima potpuno nove odrednice prema susjednim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Neil Andrew je zahvalio na izuzetno toploj dobrodošlici, istaknuvši kako dolazi iz multikulturalnog društva, u kojem hrvatska zajednica koja broji 200.000 ljudi, čini značajan faktor.

Na kraju je naglašeno kako je i nova pozicija Hrvatske da manjine u susjedstvu, ali i u svim drugim državama moraju biti element povezivanja, te time mogu postati važan faktor gospodarske suradnje

Službeni posjet Republici Hrvatskoj

Albanski predsjednik u posjetu RH (HINA)

Albanski predsjednik Rexhep Meidani, koji je u ponedjeljak prije podne stigao u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj, sastao se odmah po dolasku s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem s kojim će, kako je ranije najavljeno, razgovarati o bilateralnim odnosima i stanju u regiji.

Mesić i Meidani najprije su se sastali u četiri oka, a potom će se razgovori proširiti na službena izaslanstva Hrvatske i Albanije.

Radi se o uzvratnom posjetu albanskog predsjednika Hrvatskoj budući da je Mesić Tiranu posjetio 16. i 17. lipnja prošle godine.

Predsjednik Meidani trebao bi se u ponedjeljak sastati i s predstavnicima albanske dijaspore u RH i predstavnicima INA-e, a u utorak su predviđeni susreti s čelnicima Hrvatskog sabora te radni ručak s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom.

Skupina značajnijih albanskih gospodarstvenika, koja je u Zagreb stigla kao dio izaslanstva, u utorak će se također u Hrvatskoj gospodarskoj komori susresti s hrvatskim poslovnim ljudima.

Mesić primio Seleznjova (HINA)

Hrvatska i Rusija razvijaju dobre političke odnose, ali još ima puno prostora za razvoj odnosa na drugim poljima, posebice gospodarskom, ustvrdili su u srijedu navečer u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Dume Genadij Seleznjev.

"Zaključili smo da su politički kontakti dosta dinamični, ali da je moguće unaprijediti odnose na znanstvenom, kulturnom i posebice gospodarskom planu", izjavio je nakon sastanka Seleznjev dodajući kako Rusija aktivno razmatra mogućnosti jačanja poslovnih kontakata i robne razmjene s Hrvatskom.

Mesić je zaključio da na obje strane postoje potencijal i volja za dinamiziranje odnosa. Pritom je, ilustrirajući svoju tezu, podsjetio da je tijekom nedavnog boravka u Davosu razgovarao s predstavnicima najveće privatne naftne tvrtke, ruskog Lukoila.

Tijekom razgovora Mesića s ruskim izaslanstvom bilo je, osim o bilateralnoj suradnji, riječi i o stanju na jugoistoku Europe.

Po riječima Seleznjeva, ruska je prisutnost na jugoistoku Europe "potrebna, a o Moskvi će ovisiti na kakvom stupnju i u kojem opsegu će ona biti".

Rusija je velika i nezaobilazna sila u rješavanju europskih i svjetskih problema, naglasio je hrvatski predsjednik.

Najavljeno je da će se u skoroj budućnosti sastati Mesić i ruski predsjednik Vladimir Putin detalje čega još treba dogovoriti uobičajenim diplomatskim putem.

Izaslanstvo Dume nalazi se u dvodnevnom službenom posjetu Zagrebu kojega završava u četvrtak navečer.

Mesić i Đukanović: Nema bojazni od novih sukoba u regiji bivše SFRJ (HINA)

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i crnogorski predsjednik Milo Đukanović ocijenili su u utorak nakon razgovora u Zagrebu da više nema opasnosti od novih ratnih sukoba u regiji bivše Jugoslavije.

"Sa zadovoljstvom mogu reći da više nema bojazni od nekih događanja koji bi potresli dijelove regije bivše Jugoslavije ... pretpostavljam da će se sva otvorena pitanja rješavati politički i na demokratski način", rekao je Mesić.

"Kad to kažem onda mislim i na odnose Srbije i Crne Gore ... mislim da nema velike opasnosti da stvari izađu izvan kontrole i pretpostavljam da su svi izvukli pouku iz ovoga što se događalo", dodao je Mesić.

Đukanović je istaknuo da je Mesića informirao o najnovijim političkim inicijativama crnogorske vlade za rješavanje budućih odnosa između Crne Gore i Srbije, te budućeg uređenja jugoslavenske federacije.

"Osnovni motiv za pokretanje tog pitanja je naša želja da što prije dosegnemo strateške ciljeve Crne Gore .. a to su daljnja demokratizacija, tržišne reforme, te integracija u europske i atlantske strukture", naglasio je crnogorski predsjednik.

"Prije svega smo opredijeljeni za dijalog u komunikaciji sa Srbijom kako bismo pridonijeli unaprijeđenju regionalne stabilnosti ... smatramo da su ratovi definitivno iza jugoistočne Europe", rekao je Đukanović.

Mesić je rekao da je nakon njegovog posljednjeg sastanka s Đukanovićem u Cavtatu došlo do velikog gospodarskog otvaranja između dviju zemalja.

"Hrvatski gospodarstvenici sada su prisutni u Crnoj Gori, i obratno, ali je i Dubrovnik imao jednu fantastičnu turističku sezonu djelomično i zbog ovog zatopljenja odnosa s Crnom Gorom ... posebno kad smo svaki sa svoje strane naglasili da Prevlaka nije teritorijalno pitanje", rekao je Mesić.

Mesić je istaknuo osobito zadovoljstvo činjenicom da Crna Gora snažno podupire izgradnju jadransko-jonske autoceste.

To je autocesta koja povezuje dvije članice Europske unije i NATO- a, Grčku i Italiju, a od nje će imati velike koristi gospodarstva svih zemlje u regiji, ocijenio je hrvatski predsjednik.

"Imamo uvjeravanja da će Pakt o stabilnosti financirati studiju o izvedivosti, a onda će biti potrebno naći investitore koji će financirati izgradnju autoceste", rekao je Mesić.

Đukanović se tijekom dvodnevnog boravka u Hrvatskoj susreo i s premijerom Ivicom Račanom, te s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem.