Hrvatska i Austrija su vezane uskim, bliskim i prijateljskim vezama

02. ožujka 2020.
16:55

Na poziv Saveznog predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi u jednodnevnom službenom posjetu Republici Austriji.

Susret predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Saveznog predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena započeo je ceremonijom svečanog dočeka nakon kojeg je uslijedio sastanak dvojice predsjednika te bilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Austrije.

U izjavi nakon sastanka predsjednik Van der Bellen izrazio je zadovoljstvo zbog izbora predsjednika Milanovića da Austrija bude njegov prvi službeni posjet u inozemstvu. „Hrvatska i Austrija, kao što smo naglasili u našim razgovorima, vrlo su dobri susjedi, vezani uskim, bliskim, prijateljskim vezama, moglo bi se reći gotovo obiteljskim vezama, ne samo zbog naših gradišćanskih Hrvata“, rekao je predsjednik Van der Bellen.

“Nije mi svejedno kamo ću otići u prvi službeni posjet. Bio sam u Sloveniji prije nekoliko dana, i Slovenija i Austrija su naši susjedi, Slovenija u doslovnom smislu, u povijesnom i socijalnom ekonomskom smislu riječi Austrija. Drago mi je da sam ovdje prvi puta kao predsjednik hrvatske Republike i vjerujem da ćemo u toku mog i vašeg mandata surađivati. Imamo slične poglede na neka pitanja. Doseg u tome nije isti, Austrija je nešto veća država, jedna od najbogatijih država, a Hrvatska raste i bori se za svoje mjesto pod suncem”, rekao je predsjednik Milanović.

“Razmimoilaženja i sporova nema, otvorenih pitanja uvijek u određenoj mjeri ima, ali to pokazuje da zemlje imaju odnose, jer tamo gdje nema odnosa, nema ničega. Austrija je najveći investitor u hrvatsko gospodarstvo i to će manje ili više u godinama koje su pred nama ostati tako”, zaključio je predsjednik Milanović.

Dvojica predsjednika komentirali su situaciju na tursko-grčkoj granici. Predsjednik Milanović rekao je da će se jako mali broj migranata uspjeti probiti do Europe, a da će se tenzije po tom pitanju u narednim danima smiriti. “Upravo zbog onoga što smo kao Europa prošli prije nepunih 5 godina i onoga što je učinjeno u međuvremenu nemoguće je da se ponovi takav izbjeglički val, naprosto je fizički nemoguće”, rekao je predsjednik Milanović, referirajući se na 2015. godinu kada je u Europu s Bliskog istoka stiglo više od milijun ljudi.

“Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”, istaknuo je. “Ja ću svaki puta kada govorim voditi računa o tome da se o tim ljudima, čak i onda kad se njima manipulira, govori prije svega kao o ljudskim bićima – to su ljudske sudbine”, dodao je hrvatski Predsjednik, koji je 2015., u vrijeme izbjegličke krize, bio na funkciji premijera. Predsjednik Milanović ocijenio je kako su se u tom razdoblju “neke lekcije morale usvojiti” te da danas naprosto ne odgovara istini da su migranti koji su trenutno u Turskoj životno ugroženi, a ističe da su pravila međunarodnog humanitarnog prava ipak pravila.

Austrijski predsjednik Van der Bellen poručio je kako se granične zemlje poput Grčke i Bugarske ne smije ostaviti na cjedilu po pitanju migracija, te je istaknuo da mu nije poznato što turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zapravo želi postići otvaranjem vrata migrantima prema Europi. “S Turskom će se voditi razgovori da se vidi što oni zapravo žele”, najavio je Savezni predsjednik Republike Austrije, dodavši kako će Europa biti suočena s problemom ilegalnih migracija dok god se situacija u Siriji ne promijeni.

Tijekom službenog posjeta Republici Austriji predsjednik Milanović posjetio je Hrvatski centar u Beču gdje je obišao dječji vrtić i biblioteku te se susreo s gradišćanskim Hrvatima. Nakon susreta u Beču, Predsjednik Republike posjetio je Željezno gdje je razgovarao s gradišćanskim Hrvatima koji tamo žive.

Nakon susreta s Predsjednik je poručio kako bi Hrvatska trebala značajnije financijski pomagati toj manjinskoj zajednici. “Iz ove pozicije je lako govoriti da treba dati više novaca jer sam bio premijer, pa sam to i sam mogao napraviti. Međutim, iznenadilo me koliko malo mi kao država dajemo ovoj zajednici”, rekao je predsjednik Milanović u Željeznom (Eisenstadt), prijestolnici Gradišća.

“Mislim da bismo trebali dati više, riječ je o jako malim iznosima koje Hrvatska daje, siguran sam da toga nisu svjesni ni neki ljudi na vlasti”, dodao je predsjednik Milanović.

Hrvati Gradišće naseljavaju od 16. stoljeća, prostor koji se proteže današnjom Austrijom, Mađarskom i Slovačkom. Procjenjuje se da danas tamo živi 50 tisuća Hrvata. Predstavnici te zajednice predstavili su predsjedniku Milanoviću probleme s kojima se suočavaju i koji su im ciljevi, poput otvaranja škole na dva jezika, kakve već postoje u Gradišću, i u Beču. 

Predsjednik Milanović je posjetom Željeznom, gradu koji je to ime dobio već u 12. stoljeću zbog povijesti rudarenja i trgovine tom kovinom, završio svoj jednodnevni službeni posjet Republici Austriji.