Predsjednik Milanović: Dan antifašističke borbe ne bi postojao bez Tuđmana jer je on dio toga

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 85. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe na kojem je rekao da “bez Tuđmana, Mesića, Manolića i Boljkovca ovaj praznik ne bi postojao”.

„Čudo je što postoji i što se do danas održava“, dodao je predsjednik Milanović na svečanosti održanoj kod spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska. „Ti ljudi su bili partizani, bili su komesari, članovi Komunističke partije Hrvatske osnovane 1937. godine“, rekao je Predsjednik podsjetivši kako se, tog istog dana, 22. lipnja 1941. godine, zbio i napad Hitlera na Sovjetski Savez. “Sa skoro četiri milijuna vojnika, Njemačka i sijaset njezinih europskih saveznica tog vremena – danas, kažu, demokratske, slobodne i znatiželjne Europe – napalo je diktaturu u borbi za goli život. Nakon te vijesti sedamdesetak sisačkih komunista je pobjeglo da ih ustaše i Gestapo ne bi pohvatali i tu je krenula jedna velika priča i velika epopeja u kojoj smo skloni ispustiti neke aktere i protagoniste i producente“, rekao je.

Predsjednik Milanović naveo je da za tih sedamdesetak komunista volimo naglasiti da su svi bili Hrvati osim Nade Dimić. „To u tom trenutku nije bilo presudno i nisu se tako legitimirali. Ne bi uspjeli odmaći dalje od prve željezničke pruge da tu na Baniji i Kordunu nije bilo hrvatskih Srba. To treba reći i ponoviti tisuću puta jer bez te sinteze ova cijela priča ostala bi neispričana priča“, istaknuo je predsjednik Milanović dodavši kako je tih sedamdesetak hrvatskih komunista otišlo na jug i „širilo ustanak među svojom srpskom braćom i susjedama“. „Da su ustaše bili malo pametni, da su imali malo manje bijesa, Srbi se ne bi digli na ustanak. Oni su pad monarhije doživjeli kao izdaju i bili bi spremni za neku vrstu suradnje. Ti ljudi su, njihovi politički predstavnici, još 1938. godine u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bili spremni na aktivnu i direktnu stranačku suradnju s najvećom i jedinom, pravom hrvatskom strankom, Hrvatskom seljačkom strankom“, podsjetio je Predsjednik dodavši kako to govori da ne postoji vjekovna mržnja Hrvata i Srba.

„Da nije bilo tih sedamdeset komunista od ustanka ne bi bilo ništa i to je velika stvar jer nema svog pandana u Europi. Današnja Europska unija, čija smo članica, ne može predstavljati sintezu koju za hrvatski i srpski narod predstavlja ova narodno-oslobodilačka borba. Europska unija se sastoji i od država koje su aktivno surađivale s Hitlerom, bile mu desna ruka, u kojima su se mobilizirale tisuće mladih muškaraca za rat na istoku“, podsjetio je predsjednik Milanović koji ističe da je Europska unija zamišljena kao mirovni projekt te „dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt ona je dobra i ispravna, bez toga nije”.

„Europska unija i je i nije slijednik onoga što vidimo danas, a ono što vidimo danas je slavljenje vojnih postrojbi pod imenima SS zapovjednika i formacija. Sve to današnja Europa mirno i hladno trpi i pravi se kao da se ništa ne događa“, upozorio je Predsjednik.

Nadalje, predsjednik Milanović istaknuo je da je hrvatski narod skeptičan i da je takav bio i 1941. godine. „Do konca 1941. godine ukupno je u partizanskim odredima bilo sedam do osam tisuća ljudi, u ustaškoj vojnici bilo je 11 do 12 tisuća ljudi i kada to zbrojite, to je jako malo ljudi. Ostatak ljudi bio je skeptičan. Nisu plakali za propalom kraljevinom, ali narod i građani su bili skeptični i gledali su sa strepnjom u ono što dolazi. Mislim da je to svojstvo i danas najkorisnije za Hrvate i za svaki narod. Ali, o stvarima koje su bile moramo govoriti otvoreno. To je jedini lijek za ove neuroze koje obuzimaju Europu“, pojasnio je predsjednik Milanović.

Predsjednik se u obraćanju osvrnuo i na obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba, 8. svibnja i manifestaciju Trnjanski kresovi kada se dio građana okupio da bi to obilježio, a drugi dio da bi prosvjedovao protiv obilježavanja. Predsjednik Republike kaže kako to nije dobro jer je obilježavanje građansko pravo, a jamci tog prava su ljudi čiji spomenici stoje na 400 metara od mjesta okupljanja. „To su spomenici Veljku Holjevcu i Franji Tuđmanu. Dva hrvatska partizana, komesara, to su velikani toga vremena. Nemojmo tako jer ćemo se izgubiti, izgubit ćemo svaki moralni kompas. To je naša povijest, to su naši narodni heroji. Naš prvi ratni predsjednik Franjo Tuđman je dio tog društva u svojoj punini i on je dio te sinteze i van toga ne možemo“, naglasio je Predsjednik.

„Hrvatska povijest je i skepsa. A hrvatska stvarnost je i to da se oko ovog datuma ne možemo i nikada nećemo svi slagati i da ćemo misliti različito i da ćemo misliti u okviru svog hrvatskog akumena i prostora. Moramo biti svjesni da je to ono za što su se borili na kraju i Tuđman, i Hebrang, i Bobetko, i Cvetković, i Mika Špiljak, i Ivan Šibl i Vlado Janjić Capo, a da su 1991. godine hrvatsku slobodu i dostojanstvo branili neki drugi, nama puno poznatiji i bliži ljudi. I da kao takvi, mi ne možemo i ne trebamo biti isti kao nekakva uniforma, idealtipska europska pojava uzornog građanina. To ne postoji. Portugal, Finska, Hrvatska, Slovenija, zemlje ovog prostora – razlikujemo se toliko da je od nas nemoguće napraviti državu. I mi to ne smijemo biti jer to je put u propast. Moramo zadržati svoj identitet, moramo zadržati svoje pravice u modernom smislu, da se ne damo uvući u tuđe kagve, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. Da gledamo sebe. To je hrvatski imperativ“, istaknuo je predsjednik Milanović.

Predsjednik Milanović je upozorio kako su podjele u Hrvatskoj danas i veće nego prije dvadesetak godina. „Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sve je isto i još je gore nego 2008. godine. Tuđman nikada nije bio u Bleiburgu i relativizirao ga je u svojim intervjuima, pravio se kao da se nije dogodio. Tito nikada nije bio u Jasenovcu jer koliko god bio svjestan ustaških zločina bio je svjestan da je to pretjerivanje u okviru tadašnje aktualne politike. To su naznake razuma koje vidimo kod svojih prethodnika, kod ljudi koji nisu lišeni kontroverzi, ali koji su imali određeni državnički sadržaj i gard, koji nisu slučajno priznati i prihvaćeni i osporavani od tolikog broja ljudi. Jer, u čamcu nered rade oni koji ne veslaju, oni koji veslaju nemaju vremena za to. Zato veslajmo zajedno!“, zaključio je predsjednik Milanović i nazočne pozdravio riječima: „Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas“.

Osim Predsjednika Republike na obilježavanju Dana antifašističke borbe govorili su predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskome saboru Vesna Bedeković

Uoči svečanosti kod spomenika Prvom partizanskom odredu u Spomen-parku Brezovica predsjednik Milanović s izaslanstvom, izaslanici Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnik Grada Siska Domagoj Orlić i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin položili su cvijet u čast početka narodnooslobodilačke borbe. Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić i posebni savjetnik Predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić.