Predsjednik Milanović: Hrvatska i Slovenija žele pomoći državama koje su u procesu integracije u Europsku uniju jer je to i naš interes

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni koji je održan u Brdu kod Kranja u Republici Sloveniji.

Uz predsjednika Milanovića i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, koji su supredsjedatelji, na godišnjem sastanku Procesa Brdo-Brijuni sudjelovali su svi lideri zemalja tzv. zapadnog Balkana, predsjednica Republike Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Albanije Ilir Meta i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

Na sastanku Procesa Brdo-Brijuni usvojena je i zajednička izjava svih sudionika, Brdo deklaracija 2021.

„Dogovorili smo tekst Deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, u kojem je netko od nečega morao odustati. Bilo je određenih prijepora, nesporazuma, recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi morali biti ispušteni. Ja to vidim kao prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar“, rekao je predsjednik Milanović nakon plenarnog sastanka u izjavi predstavnicima medija.

Ponovio je da su Hrvatska i Slovenija ovdje da pomognu državama koje su u integracijskom procesu. „To je jedini motiv. Motiv nije ni mentorstvo niti tutorstvo niti bilo kakve karijerne ili biografske komponente za bilo koga od nas nego da se državama pomogne, jer mi u tome vidimo i svoj interes“, istaknuo je hrvatski Predsjednik.

„Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Procesa Brdo-Brijuni i mislim da bi bilo dobro da ih se previše niti ne koristi, jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu“, izjavio je predsjednik Milanović. „Ali smo dosta strpljivo i uporno, navigatorski, moreplovački došli do luke i brod se nije razbio niti je oštećen. Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojega svi stojimo i za godinu dana ćemo se vidjeti u Prištini ili Beogradu“, rekao je.

Ovdje smo da pomognemo našim susjedima iz regije, ponovio je predsjednik Milanović posebno se osvrnuvši na Republiku Sjevernu Makedoniju. „Sjeverna Makedonija nalazi se u jednoj nemogućoj poziciji i to uopće nismo dotaknuli u današnjim razgovorima i u tekstu današnje Deklaracije, niti su Makedonci na tome uopće inzistirali“, rekao je hrvatski Predsjednik pojasnivši da se radi o uvjetima koji su im postavljeni. „Tiču se sadržaja u nekim udžbenicima povijesti u Makedoniji. Hrvatska i Slovenija su imale vrlo živ i dinamičan odnos. Slovenija je postavljala neke uvijete, ali ja nisam nikada osjećao niti vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj ili je spriječiti, poniziti. Ovo što sada službena politika jedne članice Europske unije radi Sjevernoj Makedoniji je ono što ja zovem ulazak u tuđe, ulazak u intimni prostor. Da se traži od jedne kandidatkinje koja je u toku pregovora za članstvo da u udžbenicima povijesti svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da će se tome uporno suprotstavljati.

„Ako ti je cilj da uništiš slabijega od sebe samo zato što je slabiji, to nikada ne završava dobro. To je jedna od poruka koje danas nismo poslali u tekstu Deklaracije. Nismo se bavili stvarima koje su od egzistencijalne važnosti za države koje žele postati članice Europske unije“, zaključio je predsjednik Milanović.

DEKLARACIJA IZ BRDA, 2021.

Mi, čelnici Procesa Brdo–Brijuni, sastali smo se u Brdu 17. svibnja 2021., na izvanrednom sastanku na vrhu kojim se obilježava 10. obljetnica pokretanja inicijative.

Važnost Procesa Brdo–Brijuni

Povodom njegove 10. obljetnice, ponovno smo potvrdili svoju predanost Procesu Brdo-Brijuni.

Od svog početka, Proces Brdo-Brijuni značajno je pridonio jačanju dobrosusjedskih odnosa i poboljšanju regionalne suradnje. Nadalje, postao je platforma za iskrene i otvorene razgovore između čelnika.

Proces Brdo-Brijuni također je povećao svijest država članica Europske unije i institucija o značaju bržeg proširenja na zapadni Balkan.

COVID-19, gospodarski oporavak i Plan ulaganja za Europu

Što se tiče izazova pandemije COVID-19 i njezinih ekonomskih i društvenih posljedica, naglasili smo potrebu da se oporavak iskoristi kao prilika za zelenu i digitalnu tranziciju koja će dovesti do održivijeg razvoja, nudeći mogućnosti mlađim generacijama.

Pozdravljamo usvajanje Gospodarskog i investicijskog plana EU-a za zapadni Balkan u listopadu 2020. i činjenicu da je popraćen značajnim financijskim resursima.

Kao sastavni dio Europe, zapadni Balkan ima pravo i odgovornost pratiti što je više moguće razvoj država članica EU, olakšavajući im tako postizanje članstva u EU.

Europa, cjelovita, slobodna, ujedinjena i u miru

Mi, čelnici Procesa Brdo-Brijuni, zalažemo se za zajedničku stratešku viziju Europe, cjelovite, slobodne i u miru. Ističemo našu predanost miru i stabilnosti, što uključuje dobrosusjedske odnose.

Zapadni Balkan dio je Europe i ujedinjenje Europe nije dovršeno bez zapadnog Balkana.

Članstvom u Europskoj uniji, granice između država članica postaju manje značajne, što pruža širi prostor za suživot raznovrsnih nacionalnih identiteta.

Još jednom prepoznajemo potrebu za pronalaskom onih koji su nestali tijekom sukoba na teritoriju bivše Jugoslavije i ponavljamo potrebu za istragom okolnosti njihovih nestanaka i privođenjem počinitelja pravdi, s ciljem pridonošenja trajnom pomirenju, miru i stabilnosti. 

Proširenje kao geostrateški prioritet

Proširenje EU-a s cijelom regijom zapadnog Balkana u političkom je, sigurnosnom i ekonomskom interesu EU, geopolitička je nužnost i najvažniji politički preduvjet za stabilnu, prosperitetnu i održivu budućnost Europe.

Putem ambicioznijeg i svrhovitijeg procesa proširenja, EU bi se trebao aktivnije angažirati sa svima na zapadnom Balkanu kako bi sve potaknuo da što prije ispune jasno postavljene potrebne uvjete za članstvo u EU.

Ponudom članstva u EU i ukidanjem viznog režima za čitav zapadni Balkan, EU ima na raspolaganju najmoćnije transformacijsko političko sredstvo. Svaki je partner svjestan da mora usvojiti i provesti potrebne reforme, uključujući na području vladavine prava, demokratizacije i gospodarstva, te se zalaže da to učini brže i učinkovitije. 

Apsorpcijski kapacitet EU dovoljan je da zemlje zapadnog Balkana prihvati kao nove članice. Pozivamo Europsku uniju da – i to vrlo brzo – ubrza proces pristupanja i uključi u EU čitav zapadni Balkan, imajući u vidu napredak koji je postigla svaka zemlja.

Snažno se zalažemo za hitno otvaranje pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, bez daljnjeg odgađanja.

Pozdravljamo namjeru Slovenije da održi sastanak na vrhu između EU i zapadnog Balkana tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije i njezinu namjeru da uključi zapadni Balkan u Konferenciju o budućnosti Europe koja je započela 9. svibnja 2021. godine.

Suglasni smo da će    …..     biti sljedeći domaćin sastanka čelnika Procesa Brdo-Brijuni.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Filip Glas