Predsjednik Milanović: Imamo ozbiljnu kandidatkinju za Vrhovni sud, a o izboru ustavnih sudaca neka Plenković razgovara s opozicijom jer nisam nadležan za to

„Ne mogu upakirati taj paket sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda. Ja sam nadležan za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Ovo otezanje već nije dobro jer je bačena mrlja na osobu koja je potpuno čista. Pokušava je se dovesti u vezu s nekim špijunskim pričama. To je nisko. I prethodnu kandidatkinju su blatili“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović u Čakovcu uoči svečanog obilježavanja spomendana Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.

„Iz zadnjih Plenkovićevih riječi ispada: tko god omogući da on dobije dva ustavna suca – on će pustiti bilo kojeg kandidata. Sad, koliko je to vjerodostojno? S druge strane imamo 90 mjesta u diplomaciji za popuniti. E, tu vrijedi pravilo – svakog ćemo divanit do sabaha sa šejtanom. Pa to je nemoguće. A oko ustavnih sudaca bi se dogovorio sjekirom – meni sve, vama ništa“, dodao je predsjednik Milanović.

Komentirajući izbor sudaca Ustavnog suda još je rekao: „Ja nisam nadležan za to. Mogu samo gledati i konstatirati kako je bilo prije godinu i pol dana, kako je onih upražnjenih 10 mjesta popunjeno. Pola-pola, kao i 2016. godine. O tome neka razgovara s opozicijom. Za razliku od sudstva koje je neovisno i mora biti strogo posvećeno zakonu i pravdi,  ustavni suci su u velikoj mjeri, nažalost, politički ljudi. Vlastima uopće nije svejedno tko će bit na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. I to Plenkovića očito brine, ali ja mu nisam adresa za to“.

Što se tiče Vrhovnog suda, podsjetio je kako „imamo jednu ozbiljnu kandidatkinju“. „Čak je obavila razgovor s Plenkovićem i rečeno joj je da se javi. Ne mogu to protumačiti drugačije nego da će biti izabrana. I onda smo stali. Čak i kad bih htio trgovat, ja nemam s čim“, rekao je Predsjednik i dodao kako mu „nije svejedno hoće li Hrvatska imati predsjednicu Vrhovnog suda ili neće i tko će to biti“. S obzirom da se otvorilo i pitanje o sumnjama u sutkinju koju predlaže za predsjednicu Vrhovnog suda, predsjednik Milanović je potvrdio kako se „obratio sigurnosnoj agenciji povodom te osobe“. „Tražio sam generalno stav ima li bilo kakve prepreke kod te osobe i dobio sam odgovor da nema. I tako uvijek radim“, rekao je Predsjednik.

Vezano uz temu izbora ustavnih sudaca, predsjednik Milanović je još rekao kako „u proceduri ne može sudjelovati, nisam predlagatelj, neka se dogovore“.  „Neću ni zapomagati da ne miješaju ta dva postupka. Ta voda je već kontaminirana i tu povratka nema. Na čelu Vrhovnog suda će, što se mene tiče, doći još jedna vrlo stručna i politički neutralna osoba. To je moj doprinos. Nakon agonije koja traje već pola godine“, zaključio je predsjednik Milanović na tu temu.

U izjavi medijima predsjednik Milanović govorio je i o imenovanjima hrvatskih diplomata i rekao: „Jasno je da Plenković ne želi dogovor. Svaki dogovor i svaka promjena postojećeg stanja, njemu reže bilancu. Ono što je standard i prag ispod kojeg on ne želi ići je totalna kontrola nad diplomacijom – od portira do zadnjeg ambasadora i naravno Ministarstva. U Ustavu jasno stoji kako se biraju veleposlanici i kakva je čija uloga u procesu formiranja vanjske politike. On to sistemski uništava i gazi. To je ponašanje koje je duboko protivno i duhu i slovu Ustava. To može jer je svjestan da nema nikakvih posljedica. Građani to ne vide, čak i osjećaju neku vrstu prezira prema diplomatima. I Plenković s time može manipulirati“.

O želji američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, prekomorski danski teritorij, predsjednik Milanović je rekao: „To je danski teritorij, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne“. Američke pretenzije prema Grenlandu ocijenio je „kao dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija“.

„Europska unija mora konačno shvatiti što je i gdje pripada. Ona nije sila na način na koji to drugi jesu jer je sastavljena od dvadeset i više nacionalnih država koje su heterogene i koje nikada neće moći funkcionirati kao jedan centar volje odlučivanja i politike“, rekao je još predsjednik Milanović istaknuvši kako je jedan od dokaza za to i tzv. Koalicija voljnih. „Koalicija voljnih u kojoj bi svi trebali razmišljati kao jedan – to je nemoguće. Hrvatski interesi neće uvijek biti isti kao francuski ili britanski. I nije moguće da uvijek svi dižemo iste ruke, jer to znači da netko misli za nas. A mi imamo svoju glavu, koja možda nije savršena, ali imamo svoje interese. Bez zlobe, bez spletki, ali naprosto o svojoj sudbini ćemo odlučivati, koliko god je to moguće, sami“, smatra predsjednik Milanović.

Komentirao je novac, 15 milijuna eura, koji je Hrvatska nedavno dala za Ukrajinu i pri tome upozorio kako Vlada istovremeno ne želi dati 12 milijuna eura za završetak gradnje hrvatskih ophodnih brodova. „Vlada se neki dan pohvalila da je Ukrajini dala 15 milijuna eura, za Hrvatsku to nije beznačajan novac. Koliko je taj novac siguran u Ukrajini? Sigurniji nego u rukama HDZ-ovaca, ali taj novac je otišao“, rekao je i podsjetio da je prije skoro 12 godina, dok je on bio predsjednik Vlade, ministar Kotromanović s Brodogradilištem u Splitu potpisao ugovor za izgradnju pet ophodnih obalnih brodova.

„Posao je dobilo naše brodogradilište. Godinu i nešto kasnije promijenila se vlast i do danas su isplovila samo dva broda. Ostali stoje na navozu i na njih se upisao vlasnik, privatnik. Od tih brodova neće biti ništa. Vlada, Plenković je naprosto odustao od tih brodova. Država se spori s izvođačem, Brodogradilištem u Splitu, oko 12 milijuna eura. Dakle, 12 milijuna eura stoje između odluke da se ti brodovi završe, da isplove, da viju hrvatsku zastavu na hrvatskom moru ili da ostanu u rezalištu i da ostanemo bez svega. U međuvremenu tovare se milijarde za tuđe proizvode, plaćaju se neke vrste iznude Francuzima za nadogradnju aviona koje si prethodno kupio“, istaknuo je predsjednik Milanović koji smatra da je hrvatska Vlada već odavno trebala riješiti spor s Brodogradilištem u Splitu.