Predsjednik Milanović: Inicijativa da se ukine jednoglasno odlučivanje u EU nema ni moju podršku, ni podršku hrvatske Vlade

„Inicijativa Slovenije i Njemačke i još nekih država da se određene odluke Europske unije više ne donose jednoglasno nego kvalificiranom većinom, koliko ja znam, nema podršku hrvatske Vlade, a nema ni moju. Smatram da se jednoglasnost može mijenjati samo promjenama temeljnih ugovora. To je kompliciran proces i u tome vidim klopku. Dakle, jednoglasnost se ne pušta, to je po meni instinktivna obrana malih država od puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide“, rekao je u ponedjeljak Predsjednik Republike Zoran Milanović u Draču nakon sudjelovanja na sastanku šefova država Procesa Brdo-Brijuni komentirajući inicijativu da se ukine jednoglasno odlučivanje unutar EU o određenim pitanjima.

„To je naše povijesno iskustvo. I ne vidim ništa zlonamjerno u slovenskoj ideji. Koji su njemački motivi, to je već tema za neki drugi razgovor. Neke države su naprosto prevelike da bi bile tretirane na isti način kao druge države i ne dopuštaju da budu tretirane kao takve, imaju puno veći utjecaj i to jednostavno treba držati pod kontrolom, da se pazi da pri izboru čelnih ljudi prevelika količina utjecaja ne bude u rukama nekih najvećih država. To su opasne stvari, barem ih ja tako vidim“, dodao je predsjednik Milanović.

Komentirao je i tvrdnje mađarskog premijera koji je rekao da je EU pred raspadom. “Europska unija se neće raspasti jer je ona veliki projekt u koji je uloženo toliko puno vremena i novca. To naprosto ne možeš uništiti i ako želiš, a nitko od nas to ne želi. EU se ne raspada”, rekao je Predsjednik i dodao: “EU je počela kao mirovni projekt, ali ona to definitivno više nije. Dakle, ona čak to strukturno više nije jer počeli smo birati nekakve komesare za obranu. To po meni nije pravi put i nije način koji Europska unija, koja je krojena i čija konstrukcija odijela je za nešto drugo, može podnijeti“.

Predsjednik Milanović smatra da je Europska unija prije svega slobodno tržište. U tom smislu, istaknuo je da je Veliku Britaniju prije devet godina iz Europske unije potjerala grozničava potreba da Europska unija stalno raste te da zadire u nove ovlasti, “što je loše”.

“Europsku uniju prihvaćam kao jako dobru nadgradnju onoga što moja nacionalna država – a takve su skoro sve države u Europi – jest: demokratska, otvorena, inkluzivna. Mada te vrijednosti danas treba braniti, kakva je atmosfera u Europi. To nisu nikad vrijednosti koje možeš pustiti po inerciji i misliti da će trajati stalno i da neće biti ugrožene. Ali, u bazi svega su nacionalne države, ne nacionalističke države, ne zatvorene države, ne ksenofobne države“, rekao je hrvatski Predsjednik.

Nadalje, predsjednik Milanović ističe da u Europskoj uniji i granice imaju smisao. „Schengen je super stvar, užasno praktičan, ali i granice imaju smisao. To znaju posebno države koje su se za njih morale boriti na jedan malo drugačiji način”, rekao je i ponivio kako ne vjeruje da Europska unija propada te da je “malo zlurado tako reći”. “Kolega Orban ima svoj stil, ima svoju metodologiju i u nekim stvarima se s njim slažem, u nekima ne”, dodao je.

„Europska unija mora paziti gdje i kako ide. Postoje društva koja nisu homogena u socijalnom, ekonomskom, u smislu povijesne percepcije. Postoje društva koja su podijeljena  i u njih zadirati, intervenirati izvana, utjecati na promjenu vlasti, kroz razne oblike utjecaja i pritiska, u čemu Europska unija nije nevina, zna biti vrlo neodgovorno ponašanje i negdje može donijet nevolje“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši kako je narativ Europe “sve više crno-bijelo”. “Tako se ne može voditi dijalog i tako se ne može voditi politika. Tako se ne može stvarati ujedinjena Europa. Ali, ujedinjena oko nekih principa, zajedničkog tržišta, strukturnih ili kohezijskih fondova od kojih mi imamo koristiti i koje želim i državama zapadnog Balkana. Ali, to ne može biti supstitut za bazičnu nacionalnu, demokratsku državu“, rekao je.

Predsjednik Milanović istaknuo je kako Proces Brdo-Brijuni ne vidi kao oblik mentorstva Hrvatske i Slovenije prema državama koje nisu članice Europske unije, već kao forum ravnopravnog dijaloga i razmjene mišljenja na najvišoj razini. „Ovaj forum je po meni nešto drugo i još važnije kada govorimo o razgovoru i dijalogu na ovoj razini. To je dijalog koji je pretpostavka bilo kakvih odnosa, a naročito dobrih odnosa. I da mu je to jedina svrha, on je vrijedan“, naglasio je.

Govoreći o temama sastanka, predsjednik Milanović poručio je kako se od današnjeg susreta ne očekuju veliki zaključci ili nove inicijative, već otvorena rasprava o iskustvima i izazovima s kojima se suočavaju zemlje regije i sama Europska unija. „Jedan od većih problema u ovom trenutku je i nesposobnost ili nevoljkost onih koji su stvarni ili takozvani europski lideri da razgovaraju s igračima u svijetu. Jer su se okolnosti promijenile i EU više nije sila kakvu je mislila još donedavno da jest“, rekao je predsjednik Milanović.

Dodao je kako Hrvatska ostaje čvrsto usidrena u europskom i zapadnom okviru te da je nužno prilagoditi političke alate novoj globalnoj stvarnosti.

Na kraju je najavio da će sljedeći sastanak Procesa Brdo-Brijuni biti održan u Hrvatskoj iduće godine.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta