Predsjednik Milanović na „Danu velikih planova“: Moja vizija Hrvatske 2030. je inovativna, otvorena, zelena i održiva ekonomija

23. rujan 2020.
12:58

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na 12. konferenciji „Dan velikih planova“, u organizaciji tjednika „Lider“, na kojoj je govorio o privlačenju investicija i poticanju izvoza. Obraćanje Predsjednika Republike prenosimo u cijelosti:

„Drago mi je što danas imam prigodu obratiti vam se na „Danu velikih planova“ i nadam se da će se većina tih planova i ostvariti u 2021. godini. Jedan mudar čovjek je rekao kako sve što je bitno stane na jednu stranicu, tako da ću i sam biti kratak i izravan. 

Kao društvo i ekonomija moramo se otvoriti jer introvertirani poslovni modeli i zatvorenost društva put su u nekonkurentnost i dugoročno zaostajanje. Proteklih 30 godina nismo iskoristili kako smo mogli, ali ova kriza i „Veliko zatvaranje“ kroz koje smo prošli u prvoj polovici godine otvaraju nam nove mogućnosti.

Moramo se dogovoriti oko toga što je novi ekonomski identitet Republike. On mora proći tranziciju od „divne zemlje za odmor“ prema „super zemlji za rad“. Stoga, glavni cilj ekonomske politike mora biti povećanje zaposlenosti. Ne smanjenje nezaposlenosti, briga oko investicijskog rejtinga, održavanje proračunskog suficita ili naricanje oko emigracije, jest problem, ali nisu glavni problemi, nisu jedini problemi. Dakle, glavna stvar je povećanje zaposlenosti. Koliko ljudi stvarno radi, to je jednako bitan podatak kao i koliko ljudi je nezaposleno, kao i to koliko nas ima. Mi jesmo nacionalna i etnička država, ali nismo isključivo zajednica krvi i tla, ovdje će biti mjesta i za neke druge i njih ćemo računati kao stanovništvo, kao ljude koji žive i doprinose, plaćaju poreze. Kao društvo i ekonomija moramo stremiti povećanju udjela visoko obrazovanih u radnoj snazi, ali ne bilo kakvih visoko obrazovanih, jer su oni ključni izvor konkurentske prednosti u 21. stoljeću. Kapital je jeftin i ima ga puno. Ljudi su izvor konkurentske prednosti suvremenih ekonomija danas.

Naša strateška orijentacija u podizanju konkurentnosti hrvatske ekonomije se svodi na izbor između atraktivnosti i agresivnosti. Dilema oko razvojne strategije svodi se sljedeće: agresivnost stvara dohodak u zemlji, ali ne nužno i nova radna mjesta. Atraktivnost stvara poslove privlačenjem ulaganja. I time otvaramo bitna razvojna pitanja hrvatske ekonomije: Što smo u globalnim okvirima i što želimo? Biti odmaralište za bogate umirovljenike iz centra EU koji će povećati osobnu potrošnju i tako nam osiguravati rast BDP-a i proračunsku stabilnost iz godine u godinu? Želimo li biti zemlja čija ekonomska i fiskalna politika ovisi o fazi poslovnog ciklusa EU ili zemlja koja strateški promišlja i koristi svoje prednosti i potencijale? Koji su to naši potencijali? I konačno, tko vodi i upravlja tim procesom? Tko je najodgovorniji?  

Vrijeme je da trenutni model rasta ostavimo iza sebe i fokusiramo se na rast investicija umjesto na rast osobne potrošnje. Naglašavam investicija koje ne zavise dominantno o fondovima EU, već o green field investicijama iz domaćih i inozemnih izvora unutar poslovnog sektora koji stvaraju nova radna mjesta, nove poslove. Struktura tih investicija mora biti drugačija nego dosad i mora slijediti iz naših razvojnih prioriteta. Vrijeme je da ekonomska i fiskalna politika sve podrede tom cilju i napuste politiku „refleksivnog intervencionizma“ i poticanja rentijerskih poslovnih modela. Ne smije nam se dogoditi situacija u kojoj porezno potičemo rentijerske aktivnosti, a sistemom trošarina ponekad tjeramo proizvodna poduzeća iz Hrvatske.

Ekonomska i proračunska ovisnost o monokulturi koja generira niske prosječne plaće, visoku sezonalnost u zaposlenosti, nisku dodanu vrijednost i visoku osjetljivost na eksterne efekte ne bi trebala predstavljati izvor dugoročnog i održivog ekonomskog rasta i prosperiteta.

Moja vizija Hrvatske 2030. i 2050. jest moderna, inovativna, otvorena, zdrava, zelena i održiva ekonomija. To je ekonomski identitet za koji ću se zalagati tokom svog mandata. Novi razvojni model trebamo temeljiti na tzv. dvostrukim dividendama – ekonomija i okoliš, na način da potrebne investicije budu usmjerene u održivost ekonomije i poslovnih modela. To možemo postići zajednički: država, poduzetnici i radnici unutar kišobrana Europskog zelenog sporazuma. Taj sporazum je osnova izgradnje konkurentske prednosti Europe u 21. stoljeću, ali i Hrvatske.

Guverner je u svom izlaganju istaknuo kako je pred nama snažna, ali kratka recesija te da će sam oporavak biti neujednačen i neizvjestan. Mene zanimaju trendovi u srednjem i dugom roku. Obratite pažnju na proces ubrzavanja, rasta neizvjesnosti i nejednakosti, većeg naglaska na sigurnost naspram profitabilnosti u poslovnim odlukama. Unutar toga, treba donijeti optimalnu poslovnu strategiju i pozicionirati se što je moguće više u globalnim lancima vrijednosti.

U tom pogledu vrata mog Ureda, moja osobna, mojih savjetnika, usprkos našim ograničenim resursima, proračunskim resursima, bit će uvijek otvorena. Ekonomska diplomacija tokom mog mandata podrazumijevat će zaštitu interesa Hrvatske na međunarodnom polju u vidu promocije hrvatskih potencijala i Hrvatske kao dobrog mjesta za rad i ulaganje, i za trošenje.  Ne promocije pojedinih poduzeća. Za to treba donijeti posebne zakone, posebna pravila o sukobu interesa. Najbolji primjer toga jest moj posjet Berlinu i dogovorene poslovne suradnje između hrvatskih i njemačkih kompanija. 

Čaša je polupuna i izađimo s jasnom poukom iz ove situacije: diverzifikacija, održivost, proizvodnja i zaposlenost. Pozivam vas sve da aktivno pridonesete tom procesu i da zajednički izgradimo konkurentnu ekonomiju i osiguramo rast zaposlenosti i prosperiteta naših ljudi. 

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan