Predsjednik Milanović o korištenju zabranjenog pozdrava: Ne treba nam to, crna boja nema veze s Hrvatskom vojskom

„Za dom spremni – ne treba nam to. To je poklič koji  je namjerno izabran u tom kontekstu, to je bila konkurencija ZNG-u i Tuđmanu prije svega te je on to ukinuo, a s nekim ljudima se i fizički obračunao. Ružno, ali bilo je tako. Ako ne znaš što je bilo, sve piše, sve znamo“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući korištenje zabranjenog pozdrava iz vremena NDH, podsjećajući pri tome kako je i predsjednik Tuđman zbog toga ukinuo HOS.

Nakon sjednice Gradskog vijeća Grada Čazme na kojoj je sudjelovao, odgovarao je na pitanja novinara koji su ga pitali i o Thompsonovom koncertu kao i o događajima prije i poslije koncerta. „Koncert je bio ogroman, bilo je puno ljudi na njemu. Prošlo je mirno. Možda je malo bilo i previše ljudi. To je, naravno, uspjeh za organizatore. Čestitam, ali možda je malo previše za Zagreb. Tako da je dobra lekcija, ponovili se to još jednom. Vjerojatno se neće ponoviti jer je trenutak bio jedinstven, u tih par stotina tisuća ljudi se saželo sve, čak i neka vrsta prkosa. Svega je tu bilo, ali sam koncert nije sporan, a nije ni banalan jer je bio ogroman“, kazao je komentirajući, na traženje novinara, koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu početkom srpnja.

Istaknuo je kako su se u centru Zagrebu događale stvari koje nisu trebale događati, pritom misleći na pjevanje ustaških pjesama uoči samog koncerta. „Tu je policija trebala uredovati i te ljude maknuti, otkloniti, popisati, prekršajno ih kazniti na licu mjesta, a ne nakon tjedan dana. Zašto to policija nije napravila? Tu su i neki ugostitelji poticali na to kako bi zaradili euro više. To se ne bi smjelo raditi u centru Zagrebu, niti u centru Imotskoga“, kazao je podsjetivši kako je on na to reagirao prvi, prije godinu dana kada se u Imotskom isto desilo.

Kada govorimo o Drugom svjetskom ratu i tom nesretnom ZDS, rekao je predsjednik Milanović, “možemo se mi ne slagati i ne moramo se slagati oko toga tko je bio pobjednik”. “Nekom su te stvari očite, ali nisu svima očite. Ljudi su subjektivni. Možemo se ne slagati i oko vrijednosti. Ne možeš i ne trebaš nikome utjerivati vrijednosti. Ali, ono oko čega se nemamo što slagati jer su to naprosto činjenice jest da HOS i svo to crnilo oko HOS-a danas da to nisu hrvatske nacionalne boje”, upozorio je i podsjetio kako su se mnogi borci HOS-a u Domovinskom ratu  uglavnom borili u maskirnim uniformama.

Komentirao je i ulogu HOS-a tijekom Domovinskog rata nazivajući ih „dobrovoljačkom milicijom u sastavu jedne političke stranke koja je prestala postojati u siječnju 1992. godine kada ih je Tuđman ukinuo“.  “HSP nije uzela neslučajno naziv HOS i nije slučajno uzela ZDS“, smatra on.

„Zabranjeno voće je atraktivno. Možda je rješenje da se to počne ignorirati. Prošlo je skoro sto godina. Ja imam problem s crnom bojom, to nema veze s Hrvatskom i hrvatskom vojskom“, kazao je Predsjednik.

Govoreći o nadolazećem mimohodu Predsjednik Republike  je podsjetio da mimohodom zapovijeda načelnik Glavnog stožera, dok je vrhovni zapovjednik – Predsjednik Republike – odgovoran za odobrenje. Naglasio je kako su Ministarstvo obrane, Vlada i Hrvatski sabor suorganizatori popratnoga kulturno‑umjetničkog programa, ali da je sam mimohod „vojni događaj i postrojavanje postrojbi Hrvatske vojske na zagrebačkim ulicama“. Prisjetio se i mimohoda 2015., kada „nije došla ni jedna NATO država“, istaknuvši da je Hrvatska sama izborila pobjedu 1995. i da to zaslužuje biti jasno prikazano.

Govoreći o najavljenoj kupnji dviju korveta vrijednih oko 500 milijuna eura od Turske, predsjednik Milanović je upozorio na potrebu temeljite, stručne i transparentne analize svih ponuda: „Glavni kriterij je sposobnost hrvatske mornarice za moderno patroliranje i – ne daj bog – ratovanje u okviru razumnog novca.“

Podsjetio je da HRM pati od manjka sposobnosti i da je prethodni projekt gradnje pet ophodnih brodova „zapeo“, pa je sada važno „puhati na hladno“ i sagledati rješenja više NATO proizvođača, uključujući – ali ne isključivo – tursku ponudu. Predsjednik Milanović smatra da cijena ne bi smjela biti presudna, nego jedan od elemenata odluke.

Na traženje novinara osvrnuo se na nedavni upad u vojarnu u Udbini te je kazao kako treba pogledati izvješće pa će onda komentirati.

Govoreći o pripadniku PZB-a koji je optužen za ubojstvo, predsjednik Milanović je ponovo izrazio žaljenje zbog tragičnog događaja te najavio promjene u ustroju. „Zaključak ovoga svega je da ćemo neke stvari morati promijeniti u ustroju, možda uvesti neku psihološku službu permanentnu i biti stroži u nekim procedurama.“

Dodao je da se „iz ovakvih situacija, nažalost, uči“ te da su određene sigurnosne provjere ranije izostajale zbog formalnih ograničenja, što će se sada ispraviti i produljiti postupak provjera „ako treba i mjesec dana“.

Komentirajući prijedlog Europske komisije da u narednom proračunskom razdoblju EU najviše porastu stavke za obranu i sigurnost, dok bi poljoprivreda dobila manje, predsjednik Milanović je istaknuo da Hrvatska tu neće bitno izgubiti jer „poljoprivreda je ionako sustavno zanemarena“. Naglasio je i širu sliku: „Europska unija je prehrambeno samodostatna. Obrambeni proračun može rasti, ali bez dovoljnog broja vojnika to malo znači.“

Upozorio je da EU, za razliku od SAD‑a, nema „egzorbitantnu privilegiju valute“ ni nuklearno odvraćanje, te ocijenio da će se ključan izazov za europske zemlje svesti na manjak ljudstva, a ne na manjak novca.