Predsjednik Milanović o protivljenju širenju NATO-a: U tom slučaju bi se istog trenutka rodio interes za Hrvatsku i njezine probleme

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je danas kako će, kao sukreator hrvatske vanjske politike, hrvatskom veleposlaniku pri NATO-u dati uputu da glasuje protiv pristupanja Švedske i Finske tom savezu budući da predsjednik Vlade Andrej Plenković nije prihvatio njegov poziv da se sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i tamo raspravi stav Hrvatske i što je potrebno učiniti da se zaštite prava Hrvata u BiH. Isto tako, najavio je kako će glavnom tajniku NATO-a uputiti dopis za sve članice NATO-a u kojemu će obrazložiti zašto je za Hrvatsku važna izmjena izbornog zakona u BiH, odnosno zaštita prava Hrvata u toj državi.

„Govorio sam da Hrvatska mora biti jedinstvena, zato sam predložio sastanak VNS-a. Plenković je to napravio zbog napada na Ukrajinu. To nije i neće biti urgentni razlog da hrvatski državni vrh vijeća i da se sastaje u panici. Možemo o tome razgovarati, ali to nije kapitalno. Kada ja predložim da se nađemo i u skladu s Ustavom, prema kojemu Vlada nema monopol u vođenju vanjske politike nego u tome surađuje s predsjednikom koji je biran direktno od građana, onda 10 dana nema odgovora, ništa, muk.  Dakle, gdje se možemo dogovoriti? Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Pa i razići, ali to dokumentirati. I što mi onda preostaje? Da napišem instrukciju hrvatskom ambasadoru i dovedem ga u neugodnu situaciju? Napisat ću mu instrukciju. Ako želi imati svoj mir, neka se makne, neka to pusti Plenkoviću“, objasnio je predsjednik Milanović na konferenciji za medije koju je sazvao nakon što su Švedska i Finska i službeno zatražile pristup NATO-u.

Najavio je pri tome kako će „do zadnjeg trenutka govoriti i upozoravati da je zadnja na Hrvatskom saboru koji može i ne mora dići ruke za ratifikaciju tog pristupa“. „To ne bi bio čin protiv Finske i Švedske, nego za Hrvatsku. U tom slučaju bi se istog trenutka rodio nevjerojatan interes za Hrvatsku i njezine probleme. Ratificiramo li to bez ispaljenog krika, mi smo poklonili jedino obiteljsko srebro, jedini instrument i polugu utjecaja koju u ovom trenutku imamo da bismo riješili ozbiljan problem koji se događa, ne na Dnjepru, nego na Uni“, dodao je predsjednik Milanović.

Predsjednik Milanović je, nadalje, ukazao i na stavove nekih drugih članica NATO-a prema širenju tog saveza. „Danas su Finska i Švedska podnijele molbu, aplikaciju za pristupanje NATO-u. Sastalo se Sjevernoatlantsko vijeće i nije odlučilo ništa zato što je Turska za sada protiv. Na to želim skrenut pozornost onima koji ne žele to vidjeti ili ne shvaćaju ili ih manje zanima, da vide kako se ponašaju države koje brinu o svojim interesima i o svojim vanjskopolitičkim ciljevima  i za to koriste sve raspoložive, legalne instrumente. Čak i onda kada se ne moramo slagati s onim što traže, na primjer što Turska traži, pogotovo od Švedske, Turska ima pravo na to. I zato danas NATO nije mogao donijeti nikakvu odluku“, rekao je.

Smatra kako je stav Turske rezultat činjenice što nitko s Turskom nije ni razgovarao o planu širenja NATO-a, odnosno „potpuno ignoriraju Ankaru i onda pet minuta do 12 Turci kažu ne, ne gledamo pozitivno na to“. „Ne znam što će se iz toga izroditi, je li uopće moguće da Švedska zadovolji turske zahtjeve, koji duboko zadiru u dušu švedske vanjske politike. Turska sigurno neće odustati, odnosno ustati od stola bez da nešto dobije i to ne bilo što. Erdogan je rekao: naš narod ne dopušta da ih primimo u NATO. To je izjava koju se ja nikada ne bi usudio reći ni kao predsjednik države, niti kao premijer. To je teška izjava, iza nje se stoji, ona ima svoje posljedice. To znači da će Turska skupo prodati svoj status u NATO-u, u kojem je od prvog dana. Kako se ponaša Hrvatska? Sve suprotno od toga“, upozorio je predsjednik Milanović.

Iako kaže kako nije dobro ovo što se događa Švedskoj i Finskoj,  „s jedne strane je dobro da ljudi u Hrvatskoj, koji ne vide što radi Plenković, da konačno shvate kako se ozbiljne države ponašaju“. Predsjednik Republike pri tome je naglasio kako „nije protiv Švedske i Finske“,  te da u ovoj situaciji „to nije samo pitanje pameti na strani zapada, nego i turskog dostojanstva“ jer se Tursku tretira slično kao nas u BiH. „Hrvate se u BiH kao politički entitet razara i u tome u zadnje vrijeme sudjeluje Plenković i nekoliko njegovih suradnika. Mi se moramo boriti za svoje interese“, nastavio je predsjednik Milanović i rekao kako je dokaz da se Hrvatska ne bori za svoje interese i činjenica da u misiji EU-a u BiH ni 25 godina nakon Daytona i dalje nema nijednog hrvatskog časnika ili časnice. 

„Zašto nema? Jer nam ne daju. Tamo ne smije primirisati nijedan hrvatski uniformirani čovjek ili žena. Jer mi smo kao problematični. Što je Vlada učinila? Ništa. To me vrijeđa kao hrvatskog državljanina. Znate tko tamo može biti i jest? Austrija, Ugarska i Turska. To su države koje su povijesno napravile sav red u BiH. Ona je i danas takva zahvaljujući podjelama koje su nastale u njihovo vrijeme. Neka budu tamo, ali što je s nama? Tko je to dizajnirao, koje međunarodno pravo je utvrdilo takav poredak stvari i vrijednosti utjecaja moći?“, zapitao se predsjednik Milanović. 

Komentirao je i stavove predstavnika Hrvata u BiH koje je ranije pozvao da se očituju o njegovom zalaganju za prava Hrvata u BiH. „Vidjeli ste koje je stajalište čelnih ljudi Hrvatskog narodnog sabora. Svi su za, Dragan Čović u teškoj situaciji nije protiv. Dragan Čović i HDZ kažu: ‘Vi se dogovorite’. Gdje da se dogovorimo? U okviru Vijeća za nacionalnu sigurnost. To je poruka Plenkoviću. Ja od Čovića ovog trenutka ne mogu očekivati više. To je njegov interes i on će morati objasniti svom narodu i biračima što su govorili, radili i obrazložiti svaki potez ili propust“, poručuje predsjednik države.

Ponovio je kako je u ovoj situaciji dobro to da se vidi  „kako funkcioniraju države koje vode atonični, sebični karijeristi koji razmišljaju isključivo o sebi“, misleći na Andreja Plenkovića. Pozvao je Plenkovića da javno kaže ima li ili nema političkih ambicija u institucijama EU. „Ako nema, neka kaže. Onda ću se još više pitati što stoji na putu. Zašto hipnotiziraš narod u Bosni i Hercegovini i lažeš im već godinu i pol dana da se boriš na njih. I to ne prestaje. Mi i sada slušamo o akcijama Gordana Grlića Radmana. Dakle, ovdje nitko neće doći ozbiljno razgovarati s mojim suradnicima, možda i sa mnom, iz međunarodne zajednice dok postoji ekipa u Banskim dvorima  jer znaju da je tamo peta, šesta i sedma kolona. I da je tamo nekoliko ljudi koji gledaju sebe“, rekao je između ostaloga predsjednik Milanović i zaključio  kako Plenković zbog svojih ambicija u EU dopušta da Hrvatsku „razvlače kao bludnicu po cesti, kako bi rekao Matoš“.