Predsjednik Milanović razgovarao s predstavnicima Društva hrvatskih književnih prevodilaca koje ove godine obilježava 70. godišnjicu djelovanja
Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je danas s predstavnicima Društva hrvatskih književnih prevodilaca koje ove godine obilježava 70. godišnjicu djelovanja. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca osnovano je 11. studenoga 1952., samo dva mjeseca nakon kongresa UNESCO-a na kojemu je izglasana odluka o poticanju osnivanja prevodilačkih društava u svim zemljama te je jedno od najstarijih strukovnih društava u Europi.
Govoreći na sastanku o osnivanju Društva, njegovi današnji članovi podsjetili su kako je na osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama Društva književnika Hrvatske sudjelovalo 37 prevodilaca, dok danas Društvo ima više od 300 članova. Unapređenje književnoprevodilačke struke te skrb za poboljšanje društvenog i financijskog položaja književnih prevodilaca kao autora književnog prijevoda najpreča je briga Društva, pojasnili su članovi Društva predsjedniku Milanoviću.
Cjelokupno djelovanje Društva hrvatskih književnih prevodilaca već je sedamdeset godina u službi kulturnog okruženja u kojemu žive i jačanja spona s europskim i svjetskim kulturama, a članovi svojim aktivnostima jačaju ne samo ugled Društva nego i hrvatske kulture u svijetu, rečeno je na sastanku na kojemu se razgovaralo i o materijalnim uvjetima i vrednovanju njihovog rada. „Kada nas pitaju može li se živjeti od književnog prevođenja, obično kažemo kako se može živjeti ako uz to radiš još jedan posao“, slikovito je rekla dopredsjednica Anda Bukvić Pažin objašnjavajući kako tek mali broj njih danas živi samo od te profesije.
Neki od književnih prevoditelja požalili su se kako plaće za njihov rad stalno padaju, ali se moglo čuti kako je afirmacija profesije, zahvaljujući djelovanju Društva, ipak u uzlaznoj putanji. Govoreći o svojim aktivnostima u cilju afirmacije profesije, istaknuli su kako od ove godine imaju i program ‘Tko vam je napisao lektiru?’ u okviru kojeg surađuju sa srednjim školama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
U izaslanstvu Društva hrvatskih književnih prevodilaca, uz dopredsjednicu Upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca i književnu prevoditeljicu s engleskog i njemačkog jezika dr. sc. Andu Bukvić Pažin, bili su članica Upravnog odbora Društva i izvršna tajnica Europskog savjeta književnoprevodilačkih udruga (CEATL), književna prevoditeljica s engleskog i njemačkog jezika Lara Hölbling Matković, akademik i počasni član Društva hrvatskih književnih prevodilaca, književni prevoditelj s talijanskog jezika dr. sc. Mladen Machiedo, književna prevoditeljica s engleskog jezika Vjera Balen-Heidl, književni prevoditelj s engleskog, talijanskog, francuskog i rumunjskog jezika Mate Maras, književna prevoditeljica s bugarskog jezika Ksenija Banović, književni prevoditelj s engleskog i na engleski jezik Tomislav Kuzmanović, književna prevoditeljica s nizozemskog i engleskog jezika Svetlana Grubić Samaržija, književna prevoditeljica sa španjolskog i engleskog jezika Ela Varošanec Krsnik, književni prevoditelj s portugalskog i engleskog jezika Josip Ivanović i voditeljica ureda Društva hrvatskih književnih prevodilaca, konferencijska prevoditeljica s talijanskog jezika Erika Koporčić.
Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika za kulturu Zdravko Zima.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan